Presuda ekonomista: Vladin potez promašen, jedina prava mjera ukidanje valutne klauzule
(Index)
ZORAN MILANOVIĆ održao je danas u 16.45 konferenciju za novinare u Banskim dvorima, na kojoj je objavio kako će Vlada fiksirati tečaj švicarskog franka na 6,39 kuna, a troškove te odluke odlučio je svaliti na banke.
"Odlučio sam da Saboru Vlada uputi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna na sljedećih godinu dana i da trošak toga ide na teret financijskih institucija. Ovu odluku smo donijeli u kratkom i intenzivnom postupku koji je bez presedana", kazao je Milanović.
> Milanović: Fiksiramo tečaj franka na 6,39 kuna, trošak će snositi banke
Nekolicina uglednih ekonomskih analitičara za Index je prokomentirala odluku Vlade o fiksiranju tečaja franka na 6,39 kuna.
Jurčić: Trajno rješenje ukidanje valutne klauzule
Lider oporbene stranke Novi val i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić za Index je rekao kako konačno rješenje problema kredita u švicarcima vidi u ukidanju valutne klauzule.
"Ova mjera koju je danas objavio premijer Milanović u biti nije dobra, jer ako tečaj ide gore iznad tog određenog tečaja, onda to znači gubitak banaka. U suprotnome, ako tečaj kojim slučajem bude niži, onda su na gubitku građani s kreditima. Po svojoj suštini to je spekulativna mjera, a vlada po definiciji ne smije povlačiti špekulativne mjere. Ovo je u biti jedna populistička mjera.
Jedina prava i prirodna mjera je ukinuti deviznu klauzulu, sve transakcije u nekoj zemlji moraju biti u domaćoj valuti. Svi rizici koji proizlaze iz kredita ocrtavaju se u kamati.
Ukinuti deviznu klauzulu, dogovoriti se o tečaju pri kojemu će se ukinuti, dogovoriti se o metodi i modelu za pokrivanje društvene štete, jer direktna šteta je ona za davatelje i primatelje kredita, odnosno za banke i građane. Indirektna šteta je ona koju trpimo kao društvo - zbog blokade stotina tisuća ljudi, ta se šteta penje na iznos direktnih šteta! Blokirani ne troše, oni ne plaćaju račune, rastu im zatezne kamate, a šteta se samo dalje multiplicira…", ističe.
"Moj prijedlog je ukidanje devizne klauzule, da se dogovori način na koji će se procijeniti praćenje šteta od devizne klauzule za vrijeme njezinog trajanja te kako će tko snositi troškove te štete.
Predlažem da jednu četvrtinu snosi Vlada, jer nije zabranila valutnu klauzulu. Drugu četvrtinu trebao bi snositi HNB, jer je dopustio deviznu klauzulu, a HNB je taj koji daje dozvolu rada bankama i ovjerava bankovno poslovanje. Jednu bi četvrtinu trebale snositi komercijalne banke, a zadnju četvrtinu snosili bi imatelji kredita.
Drugo, to sve treba staviti u jedan fond iz kojega će se financirati štete, odložiti ga za 10 godina kad njegova otplata bude zanemariva za sve četiri strane uključene u proces.
Ostalo su mjere koje nemaju veze s funkcioniranjem ekonomije.
Ne možete zamrznuti franak , a ne dirati euro, dolar, funtu i jen. Tečajevi se formiraju na svjetskome tržištu. Ne možete imati omjer franak:euro u iznosu od 1:2 kod nas, a da je on u svijetu 1:5, to ne funkcionira, tako rušite temelje međunarodne ekonomije", zaključuje Jurčić.
Jakovčević: Dužnici nisu krivi za tržišne asimetrije
Ekonomist Drago Jakovčević rekao je kako se radi o dobroj ideji, no i on smatra kako bi finalno rješenje ipak trebalo biti ukidanje valutne klauzule
"Ideja Vlade može pomoći, ali ne može riješiti problem, ostaje usklađivanje takvoga tečaja s aktualnim tečajem. Trajno i jedino rješenje je ukidanje valutne klauzule. Ostaje pitanje tko će tu biti žrtva, a tko će imati koristi. Po prirodi stvari, banke će zadržati dio zarade, jer one moraju biti profitabilne. Vlada bi dio mogla subvencionirati iz proračuna, a onda bi HNB morao stisnuti banke da otvore poslovne knjige, pa da se vidi kolika im je zarada.
Bitno je zaštititi dužnike, jer su oni, ne svojom krivnjom i ne znajući za tržišnu asimetriju i rizike koje ona za sobom povlači, ušli u ovaj nezavidan položaj", smatra Jakovčević.
Novotny: Ovo nije Vladina mjera, ovo je mjera banaka
Ekonomski analitičar Damir Novotny rješenje problema vidi u alternativnom pristupu, poput onoga koji je na početku svjetske ekonomske krize implementirao SAD.
"Istaknuo bih kako ovo nije Vladina mjera, ovo je mjera banaka. Poslovne banke su te koje će zamrznuti tečaj na određeno vrijeme. Vlada je pomogla bankama kod odluke, a banke su i same svjesne da u ovom trenutku ne mogu pratiti obračun po tečajevima koji rastu i mislim da su postupile razumno, dok se ne pronađe trajno rješenje.
Finalno rješenje ne može biti ono koje ide na štetu prezaduženih građana, njih više od 50 tisuća. Mora se potražiti solucija koja bi razdužila ta kućanstva, neodrživo je da tako veliki broj kućanstava na dugi rok bude tako opterećeno. Ljudi su se zadužili za kupovinu stanova i nekretnina na vrlo visokoj razini cijena tih nekretnina, bez perspektive da će te cijene padati u narednim godinama, bez perspektive da će se moći razdužiti ako bi ih prodali po višim cijenama.
Rješenja za ovaj problem danas su našle mnoge europske zemlje. U SAD-u, na početku krize, vlada je otkupljivala nekretnine od prezaduženih, ostavljajući im mogućnost da se i dalje koriste stanovima i kućama po određenim uvjetima. Rješenja postoje, na Vladi je da ih prepozna i primijeni", kazao je Novotny za Index.
Lovrinović: Milanović si je kupio godinu dana do izbora
Ekonomist, savjetnik udruge Franak i stručnjak za monetarnu politiku Ivan Lovrinović mišljenja je da si Milanović ovim jednogodišnjim potezom želi pokriti predizborni period, kako mu zakinuti dužnici ne bi presudili na parlamentarnim izborima.
"Očekivao sam ovo, to vidim kao jedno praktično rješenje na godinu dana, taman do izbora, pa će se poslije vidjeti kako dalje. Politički,Milanović bi bilo kakvim drugim potezom, da je išao na prihvaćanje tečaja, naljutio sve dužnike koji bi mu na parlamentarnim izborima zapečatili sudbinu.
Ovo nije rješenje, on je ovime otvorio jednu drugu stvar. Vidimo da su banke nezadovoljne tim rješenjem, iako nemaju razloga jer je 6,39 već jedan tečaj uz koju priča ne drži vodu. Svi krediti se trebaju konvertirati u kune po danu sklapanja pojedinačnih ugovora, i ja zagovaram prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda.