Pregled značajnih zakona koji utječu na plaće i poslovanje u 2017. godini
(Lider)
S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje.
Uz to, na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).
Porez na dohodak – osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto
Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.
Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.
Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.
Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.
Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.
Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći
Porez na dohodak – osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i 36 posto
Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna.
Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.
Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.
Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.
Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici.
Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći