Naime, hrvatskim je Ustavom predviđeno da se referendum može raspisati ako to zatraži 10 posto biračkog tijela, ili oko 450.000 građana, dok je rok za prikupljanje potpisa upola kraći od onog koji su sinoć ispregovarali sindikati i Vlada i iznosi 15 dana. U praksi, to znači da je raspisivanje referenduma dosad bilo nemoguća misija, pa ne čudi da je u protekla dva desteljeća u Hrvatskoj održan samo jedan referendum ‡ o neovinsosti u svibnju 1991. Stoga će se, podrži li na predstojećem referendumu većina građana jučerašnji sporazum Vlade i sindikata, po svemu sudeći morati ići u nove izmjene Ustava.

- Mi smo jasno kazali da smo svoj cilj postigli time što je Vlada iz procedure povukla svoj prijedlog izmjena ZOR-a, ali da isto tako želimo omogućiti građanima mogućnost neposrednog izjašnjavanja o raznim pitanjima. Volja 717.000 građana ne može se ignorirati - kazao nam je nakon sinoćnjeg trosatnog sastanka u Banskim dvorima Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Zanimljivo je da su prijedlog oko raspisivanja referenduma s novim refrendumskim pitanjem, tvrdi Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, sindikalci čuli od premijerke Jadranke Kosor. Potporu tome, ističe Ribić, dao je i predsjednik Ivo Josipović. Inače, dogovor sindikata i Vlade oko izmjena broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na tragu je prijedloga koji su u vrijeme nedavnih izmjena Ustava dolazili iz oporbenih redova, no u sindikatima odbacuju tvrdnje da su se konzultirali s oporbom.

Dogovorom su zadovoljni i ostali sindikalni čelnici, kao i premijerka, koja očekuje da će sindikati sada dati svoj doprinos podupiranju hrvatskoga članstva u EU. A, da će Vladi potpora sindikata u tome itekako trebati, dogovoljno govori i podatak da je potpora građana članstvu u toj integraciji trenutno na povijesnom minimumu. Kako bi se referendum s novim pitanjem trebao održati paralelno s referendumom o ulasku u EU, za koji je u proračunu za 2011. predviđeno oko 50 milijuna kuna, on porezne obveznike neće dodatno koštati. Budući da je Vlada nedavno odlučila da se referendum o članstvu u Uniji održi tek nakon potpisivanja Pristupnog ugovora, očekivanja sindkalaca govore da bi se oba referenduma mogla održati u srpnju ili kolovozu sljedeće godine.

Nove odredbe Zakona o radu

• Kolektivni ugovori mogu se otkazati jedino u slučaju izmijenjenih gospodarskih okolnosti koje nisu bile poznate u vrijeme sklapanja ugovora

• Produžena primjena kolektivnih ugovora traje godinu dana od isteka kolektivnog ugovora, osim ako samim ugovorom nije drugačije određeno

• U skladu s europskom praksom, napušta se institut pravilnika o radu, te se, umjesto njih, sklapa opći kolektivni ugovor

• U Hrvatskoj će ponovno, nakon 20-ak godina, zaživjeti i specijalizirani radni sudovi

Sindikat je zatražio referendum s pitanjem građanima o drugoj temi – "Jeste li za to da se referendum raspisuje ako to zatraži 200.000 registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa birača bude 30 dana?". Dakle, u peticiji bi trebalo prikupiti upola manje potpisa nego sada s obzirom na to da je sada potrebno prikupiti oko 450.000 potpisa, a i produljen je rok za prikupljanje potpisa. Referendum s tim pitanjem održao bi se istog dana kad i referendum za ulazak Hrvatske u EU. Taj referendum održat će se u roku od 30 dana nakon potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske za ulazak u EU, a prema očekivanjima, to bi se trebalo dogoditi u vrijeme mađarskog zasjedanja, odnosno do sredine godine.

– Zajedničkim održavanjem referenduma zajednički ćemo usmjeriti snagu da referendum uspije i da se ostvari povijesni cilj Hrvatske da bude članica EU – rekla je premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka, a slično je potvrdio i Vilim Ribić, koordinator sindikalnih središnjica.

– Tako ćemo pridonijeti tome da se sindikati motiviraju za uključivanje u referendum o EU – rekao je Ribić. Dodao je da takav prijedlog o referendunskom pitanju nije stigao samo od Vlade, nego ga je predložio i predsjednik Josipović, a i sami su o tome razmišljali.

Pitanje koje se postavlja na referendumu ide u smjeru jačanja neposredne demokracije jer se olakšava provedba referenduma, znajući da će sada trebati manji broj potpisa i dulji rok da se potpisi prikupe, nastavio je Ribić.