Izlaz iz krize treba tražiti u razvoju i novom zapošljavanju, a tu ulogu generatora razvoja mogu upravo odigrati prava koja su trenutno trn u oku poslodavaca, poput naknade za prijevoz, regresa, božićnice i dara za djecu, ali i nekih koja su već ukinuta, poput toplog obroka ili medicinskog odmora.

Kada bi se naknada za topli obrok zaista ugovorila kao mjera zaštite zdravlja, a ne novčanog bonusa namijenjenog krpanju kućnih proračuna, i zaposlenicima isplatila u obliku vaučera koji bi se mogli iskoristiti isključivo (poput vaučera za kupnju digitalnih tunera) u restoranima, zalogajnicama ili za plaćanje usluga cateringa, to bi dovelo do razvoja ovog specifičnog segmenta ugostiteljstva.

I u slučaju regresa moguće je novac preusmjeriti u izgradnju ili najam turističkih kapaciteta namijenjenih odmoru i rekreaciji zaposlenika po sistemu time-sharinga.

Također, poslodavci bi se kroz sustav poreznih olakšica mogli poticati da svojim zaposlenicima kao specifičan vid materijalnih prava uplaćuju različite pakete zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ili organiziraju čuvanje djece, te rad u takvim tvrtkama i službama učine atraktivnijim upravo kroz podizanje razine društvenog standarda.

Velika je vjerojatnost da će se kvalitetni kadrovi radije odlučiti za rad u poslovnom okruženju koje im pruža višu razinu socijalne sigurnosti, svjesni da od veće plaće najvjerojatnije sami neće izdvajati sredstva za tu svrhu.

Od tako shvaćene politike materijalnih prava u kolektivnim ugovorima moglo bi profitirati cijelo društvo pa SDLSN predlaže da se predstojeći kolektivni pregovori na svim razinama iskoriste za stvaranje preduvjeta za novi razvojni ciklus u gospodarstvu, a ne samo kao mjera kratkoročne uštede.
 
 
Izvor: sdlsn.hr
Objavljeno: 1.6.2010.