Povećanje radnog vijeka na 67 godina života - od 2030.
(Glas Slavonije)
KASNIJE U MIROVINU
Promjene bi zahvatile one rođene nakon 1962. godine
(GLAS SLAVONIJE) Sve su veći pritisci da se ubrza proces koji danas predviđa kako bi 2038. hrvatski građani trebali raditi do 67. godine života. Tako bi postupno produljenje radnog staža moglo započeti 2030. godine, a promjene bi zahvatile one rođene nakon 1962. godine. Od iste godine u prijevremenu mirovinu će se moći tek sa 62 godine.
To je dio onoga što će obuhvatiti postupak javnog savjetovanja, najavljen za drugi kvartal ove godine, vezano uz tri zakona koji se bave mirovinskim pravima zaposlenih - onaj o beneficiranom radnom stažu, radnom vijeku te mirovinskim fondovima. Taj će posao voditi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a uz ubrzanje procesa produljenja radnog vijeka težnja je i dodatno penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu.
Nužna reforma
Vladajući su na to ponukani, jer do kraja travnja moraju Europskoj komisiji predočiti program nacionalnih reformi, na tragu činjenice da je zbog kratkog vijeka prošle Vlade proces reformi stao.
Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da se mirovinsko osiguranje mora reformirati, jer je svima jasno da je dugoročno neodrživo. On jest za to da se granice pomiču prema gore, jer ljudi hoće i mogu raditi, međutim da ovaj način kako se to sada pokušava riješiti, povećavanjem obveznoga staža, nije dobar. Bolje bi bilo, kaže, da se omogući onima koji su sada u mirovinskom sustavu djelomičan povratak u sustav rada, kako bi se fondovi punili. Podsjeća kako je u Njemačkoj taj koncept poznat već sedam godina, da oni koji su u mirovini mogu raditi na malim poslovima, plaćenim do 600 eura, gdje poslodavac na to plaća 17 posto poreza i doprinosa, a na takve je primjere naišao i u Francuskoj.
Sindikatima su naznake spomenutih promjena neprihvatljive. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća kako je bivši ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić pojašnjavao Europskoj komisiji da nema razloga za takvo ubrzanje sustava, jer projekcije pokazuju da neće biti tako drastičnog udara na njega.
- Upozoravali smo da Europska komisija nad hrvatskim mirovinskim zakonom nema nikakvih ingerencija i prava, nego je to autonomija svake zemlje članice. Problem je nastao kasnije, kada se vlada Tihomira Oreškovića u Nacionalnom programu reformi, vezano uz europski semestar, obvezala Europskoj komisiji da će ići smjerom upravo na tom tragu - u skraćivanje prijelaznih razdoblja, izjednačavanje staža žena i muškaraca te produljenje radnog vijeka. Sada nas na temelju te obveze EK na to podsjeća, međutim, to ne znači baš ništa - smatra Sever, dodajući kako sindikati i dalje smatraju da nema potrebe za ubrzavanje prijelaznog razdoblja. To što, nažalost, nemamo dovoljan broj zaposlenih koji bi mogli financirati i mirovine prvoga stupa, kaže, samo pokazuje da treba nešto mijenjati u gospodarskim politikama, a ne u smjeru da se štede sredstva iz državnog proračuna, jer se samim doprinosima ne ubire dovoljno i ljude se zato ostavlja duže u svijetu rada. On ističe da postoji cijeli niz zanimanja i poslova koji se neće moći odrađivati u tako produljenom radnom vijeku.
Veće mirovine
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da bi ubrzanje procesa produljenja radnog vijeka i dodatna penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu trebali olakšati financijski teret državi te rezultirati time da ako ljudi duže rade, imaju i veće mirovine, koje su sada vrlo male.
- Ako to stavite u kontekst nepovoljnih demografskih kretanja u Hrvatskoj te su stvari, koliko god neugodne, gotovo neizbježne. Cijeli proces u europskim zemljama ide u tom smjeru, neke su više, a neke manje odmaknule - kaže Nestić. Podsjeća kako Danska i Norveška imaju dobnu granicu za odlazak u mirovinu od 67 godina, a u tim su zemljama najveće stope zapošljavanja mladih, a najmanje stope nezaposlenosti, tako da strah od težeg zapošljavanja mladih drži neopravdanim. Ističe i kako danas za mnoga zanimanja u Hrvatskoj postoji manjak ljudi, tako da će njihov ostanak u svijetu rada poboljšati produktivni potencijal zemlje.
- To jest neugodno, ali kao efekt toga veće su mirovine. No, za dio poslova koji su fizički vrlo zahtjevni teško je zamisliti da će ga ljudi raditi do 67 godina. Međutim, za ta zanimanja ljudi će onda možda više odlaziti u invalidsku mirovinu. No, s obzirom na današnje poslove i radna mjesta, pogotovo u Hrvatskoj gdje ima vrlo malo industrije, bit će sve manje poslova koji će biti toliko fizički zahtjevni da se neće moći raditi do 67. godine. Postoji i mogućnost prijevremenog umirovljenja, pet godina prije redovnog, kao moguća opcija, kaže Nestić, dodajući kako je pozicija sindikata da pokušava zaštititi sadašnje zaposlenike. No, naglašava, u osnovi tu je riječ o mirovinskom osiguranju, a država ne daje mirovinu. Nego bi ono što ste uplatili kroz godine, otprilike toliko trebali i dobiti, uz varijacije za pojedine kategorije ljudi. Činjenicu da Hrvati u prosjeku kraće žive od većine zapadnih Europljana, pa će i kraće uživati pravo na mirovinu, kaže kako je to pak argument u prilog tezi kako je i ovo što sada imamo zapravo sasvim u redu. No, zaključuje, Nestić, mi smo na razne načine naš sustav financijski doveli u toliko lošu poziciju da jednostavno više nemamo kuda.
Igor BOŠNJAK
To je dio onoga što će obuhvatiti postupak javnog savjetovanja, najavljen za drugi kvartal ove godine, vezano uz tri zakona koji se bave mirovinskim pravima zaposlenih - onaj o beneficiranom radnom stažu, radnom vijeku te mirovinskim fondovima. Taj će posao voditi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a uz ubrzanje procesa produljenja radnog vijeka težnja je i dodatno penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu.
Nužna reforma
Vladajući su na to ponukani, jer do kraja travnja moraju Europskoj komisiji predočiti program nacionalnih reformi, na tragu činjenice da je zbog kratkog vijeka prošle Vlade proces reformi stao.
Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da se mirovinsko osiguranje mora reformirati, jer je svima jasno da je dugoročno neodrživo. On jest za to da se granice pomiču prema gore, jer ljudi hoće i mogu raditi, međutim da ovaj način kako se to sada pokušava riješiti, povećavanjem obveznoga staža, nije dobar. Bolje bi bilo, kaže, da se omogući onima koji su sada u mirovinskom sustavu djelomičan povratak u sustav rada, kako bi se fondovi punili. Podsjeća kako je u Njemačkoj taj koncept poznat već sedam godina, da oni koji su u mirovini mogu raditi na malim poslovima, plaćenim do 600 eura, gdje poslodavac na to plaća 17 posto poreza i doprinosa, a na takve je primjere naišao i u Francuskoj.
Sindikatima su naznake spomenutih promjena neprihvatljive. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća kako je bivši ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić pojašnjavao Europskoj komisiji da nema razloga za takvo ubrzanje sustava, jer projekcije pokazuju da neće biti tako drastičnog udara na njega.
- Upozoravali smo da Europska komisija nad hrvatskim mirovinskim zakonom nema nikakvih ingerencija i prava, nego je to autonomija svake zemlje članice. Problem je nastao kasnije, kada se vlada Tihomira Oreškovića u Nacionalnom programu reformi, vezano uz europski semestar, obvezala Europskoj komisiji da će ići smjerom upravo na tom tragu - u skraćivanje prijelaznih razdoblja, izjednačavanje staža žena i muškaraca te produljenje radnog vijeka. Sada nas na temelju te obveze EK na to podsjeća, međutim, to ne znači baš ništa - smatra Sever, dodajući kako sindikati i dalje smatraju da nema potrebe za ubrzavanje prijelaznog razdoblja. To što, nažalost, nemamo dovoljan broj zaposlenih koji bi mogli financirati i mirovine prvoga stupa, kaže, samo pokazuje da treba nešto mijenjati u gospodarskim politikama, a ne u smjeru da se štede sredstva iz državnog proračuna, jer se samim doprinosima ne ubire dovoljno i ljude se zato ostavlja duže u svijetu rada. On ističe da postoji cijeli niz zanimanja i poslova koji se neće moći odrađivati u tako produljenom radnom vijeku.
Veće mirovine
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da bi ubrzanje procesa produljenja radnog vijeka i dodatna penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu trebali olakšati financijski teret državi te rezultirati time da ako ljudi duže rade, imaju i veće mirovine, koje su sada vrlo male.
- Ako to stavite u kontekst nepovoljnih demografskih kretanja u Hrvatskoj te su stvari, koliko god neugodne, gotovo neizbježne. Cijeli proces u europskim zemljama ide u tom smjeru, neke su više, a neke manje odmaknule - kaže Nestić. Podsjeća kako Danska i Norveška imaju dobnu granicu za odlazak u mirovinu od 67 godina, a u tim su zemljama najveće stope zapošljavanja mladih, a najmanje stope nezaposlenosti, tako da strah od težeg zapošljavanja mladih drži neopravdanim. Ističe i kako danas za mnoga zanimanja u Hrvatskoj postoji manjak ljudi, tako da će njihov ostanak u svijetu rada poboljšati produktivni potencijal zemlje.
- To jest neugodno, ali kao efekt toga veće su mirovine. No, za dio poslova koji su fizički vrlo zahtjevni teško je zamisliti da će ga ljudi raditi do 67 godina. Međutim, za ta zanimanja ljudi će onda možda više odlaziti u invalidsku mirovinu. No, s obzirom na današnje poslove i radna mjesta, pogotovo u Hrvatskoj gdje ima vrlo malo industrije, bit će sve manje poslova koji će biti toliko fizički zahtjevni da se neće moći raditi do 67. godine. Postoji i mogućnost prijevremenog umirovljenja, pet godina prije redovnog, kao moguća opcija, kaže Nestić, dodajući kako je pozicija sindikata da pokušava zaštititi sadašnje zaposlenike. No, naglašava, u osnovi tu je riječ o mirovinskom osiguranju, a država ne daje mirovinu. Nego bi ono što ste uplatili kroz godine, otprilike toliko trebali i dobiti, uz varijacije za pojedine kategorije ljudi. Činjenicu da Hrvati u prosjeku kraće žive od većine zapadnih Europljana, pa će i kraće uživati pravo na mirovinu, kaže kako je to pak argument u prilog tezi kako je i ovo što sada imamo zapravo sasvim u redu. No, zaključuje, Nestić, mi smo na razne načine naš sustav financijski doveli u toliko lošu poziciju da jednostavno više nemamo kuda.
Igor BOŠNJAK
Damir Novotny
ekonomski stručnjak
POMICANJE GRANICE ZA MIROVINU NIJE DOVOLJNO ZA SUSTAV
- Pomicanje granice umirovljenja malo će sanirati gubitke mirovinskog fonda, ali neće to biti dovoljno, jer nema dovoljno onih koji rade i uplaćuju doprinose. Treba napraviti i fleksibilizaciju da se mladi umirovljenici, a prosječna starost umirovljenika je sada 52 godine, mogu vratiti i nešto raditi. Oni bi poduzećima u današnjoj nestašici radne snage itekako bili korisni. Najveći dio gubitaka mirovinskog fonda proizlazi iz posebnih propisa i ranije umirovljenih prema posebnim propisima. To će se sada gotovo sigurno mijenjati - ističe Novotny.
Krešimir Sever
predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Moramo se tome oduprijeti
- Kao jedan od razloga za promjene navodi se i produljenje životnog vijeka unutar EU-a, nešto malo i u Hrvatskoj. No, u EU je prosječan životni vijek za više od četiri godine dulji nego u Hrvatskoj. I zato što naši građani umiru ranije jasno je da nemaju ni toliko vremena za uživanje u mirovini. Uz to, s obzirom na to da bi se mladi kasnije uključivali u radne procese, jer bi stariji držali ta radna mjesta, nove će generacije umirovljenika imati izrazito niske mirovine. Radit će skraćeno, na povremenim i nesigurnim poslovima i uplate će im biti male. Moramo se ozbiljno oduprijeti takvim pokušajima, pogotovo skraćivanju tog roka - kaže Sever.
Danijel Nestić
Ekonomski institut
Potrebno oštrije penaliziranje prijevremenih umirovljenja
- Kada je riječ o penalizaciji, ona već postoji, samo bi se malo postrožila i mislim da to treba napraviti. U nekim slučajevima ta penalizacija je vrlo mala i zapravo ljudima odgovara da ranije idu u mirovinu. No, sa stajališta financijske stabilnosti interes je države da ljudi duže rade, a s obzirom na to da to potencijalno dovodi do toga da će više ljudi raditi, onda će i BDP biti veći. Logično je da, čak i ako su dvije osobe jednako razdoblje uplaćivale doprinos, za onu koja odlazi sa 60 godina mirovina treba biti manja, ako želimo dobiti tzv. aktuarski neutralan izračun. Jer se za nju očekuje da će duže primati mirovinu. Ali treba povećati i nagradu ljudima koji dobrovoljno žele ostati u svijetu rada i iza 67. godine, a poslodavac ih treba - kaže Nestić.
savjetovanja
OVE GODINE KREĆU IZMJENE TRI ZAKONA