Pospremanje mirovinskog sustava
(HRT) Prosječna mirovina u Hrvatskoj nešto je viša od 2100 kuna i može pokriti samo 60 posto minimalne potrošačke umirovljeničke košarice. Na okruglom stolu Hrvatski mirovinski sustav: između financijske održivosti i socijalne prihvatljivosti, tri hrvatske sindikalne središnjice NHS, SSSH i HUS najavile su doprinos u pospremanju hrvatskog mirovinskog sustava. Sporazumom s Vladom trebao bi biti riješen do ožujka. Plan je precizan, a jedan od segmenata tog plana tiče se i nepravednosti u vezi s dužnosničkim mirovinama.
Odštetiti dobrovoljce iz drugog stupa
Najveći broj umirovljenika početkom 2000.-ih debelo je oštećen zbog priče oko prvog i drugog mirovinskog stupa, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Dodao je kako se umirovljenicima mora dati snažan oslonac - prvi stup bi trebao biti dovoljan da se od njega može živjeti. Najavljujući skori sporazum s Vladom i pospremanje mirovinskog sustava kazao je kako nitko ne može biti netaknut, bar kada je riječ o povlaštenih mirovinama. Dodao je kako se oni koji su dobrovoljno uplaćivali u drugi mirovinski stup moraju dobiti odštetu.
Čelnik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević zatražio je žurno ukidanje povlaštenih dužnosničkih mirovina. U hrvatskom mirovinskom sustavu postoji i klasa povlaštenih, onih koji donose zakone, a koji se na njih ne primjenjuju te je rezultat svega toga da im je prosječna mirovina četiri puta
veća od prosječne mirovine hrvatskih građana, rekao je Matijašević. Predsjednik SSSH Mladen Novosel ustvrdio je kako bi mirovinski sustav, da bi bio održiv, morao biti redovito punjen porezima i doprinosima.Povlaštene mirovine - 20% ukupnih mirovinskih izdataka
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorio je kako je dugoročna održivost mirovinskog sustava ugrožena zbog povećanog broja umirovljenika te naglasio kako bi trebalo podići dob za odlazak u mirovinu. Glavna ekonomistica za Hrvatsku u uredu Svjetske banke Sanja Mađarević Šuster rekla je kako nije problem samo u prvom već i u drugom mirovinskom stupu u koji se trenutačno ulaže samo pet posto od ukupno 20 posto doprinosa. S druge strane preveliki su administrativni troškovi njegova vođenja. Dodala je da su problem prvog stupa i povlaštene mirovine, na koje otpada oko 20 posto ukupnih mirovinskih izdataka.
Pitanja starosne dobi za odlazak u mirovinu neće se smanjivati, rekao je državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman. Bez promjene
Ustava, kako je kazao, ne može se provesti ni pozitivna diskriminacija žena kada je riječ o izjednačenoj dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu.
Ustava, kako je kazao, ne može se provesti ni pozitivna diskriminacija žena kada je riječ o izjednačenoj dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu. Preuzeto s: nhs.hr