Pola milijuna građana ne može platiti režije
KRIZA UZIMA DANAK KUĆNI BUDŽETI VEĆINE HRVATSKIH OBITELJI TEŠKO PODMIRUJU I OSNOVNE TROŠKOVE
Više od polovine građana režijske troškove teško pokriva, a sve više umirovljenika, obitelji s djecom studentima i nezaposlenih traži pomoć Caritasa kako bi platili račune
(NOVI LIST) ZAGREB Nezaposleni koji su prestali primati naknadu na burzi, obitelji opterećene kreditom u kojima je jedan član uslijed krize ostao bez posla, umirovljenici, obitelji s djecom studentima – kategorije su građana Hrvatske kojima je potrebna pomoć za podmirivanje najosnovijih mjesečnih troškova.
U problemima su i oni kojima plaće kasne, ili su toliko male da ne mogu pokriti sve mjesečne potrebe
Već prošle godine istraživanje Eurobarometra pokazalo je kako 51 posto građana Hrvatske ima problema s plaćanjem svih svojih računa na kraju mjeseca. Pritom najmanje pola milijuna građana sa svojim mjesečnim prihodima uopće ne može platiti mjesečne račune. No, podatak o pola milijuna građana koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje režijskih troškova zapravo je optimističan s obzirom da se u godinu dana gospodarska situacija u Hrvatskoj znatno pogoršala.
Rizik od siromaštva
S obzirom na pokazatelje o nezaposlenosti, otpuštanjima, distribuciji plaća te riziku od siromaštva, moglo bi se reći i kako se Hrvatska prema problemima građana u plaćanju osnovnih mjesečnih računa priližila Mađarskoj u kojoj su mediji ovih dana objavili podatak da čak milijun građana ne može plaćati režije, što je dvostruko više nego prije šest godina. Kako se navodi, 11 posto stanovnika Mađarske u prosjeku za režije duguje 102 eura.
Koliko prosječno za režijske troškove duguju građani Hrvatske, nije poznat podatak. Međutim, da se rokovi plaćanja »probijaju« svjedoče i podaci Hrvatske elektroprivrede (HEP). Tako su sva kućanstva u zemlji prema podacima s kraja listopada, za struju dugovala 329,27 milijuna kuna što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porast od čak 20 posto. No, građani HEP-u duguju daleko manje od gospodarstva, od kojeg je koncem listopada poduzeće potraživalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije.
Komunalna dugovanja
Najvećem komunalnom poduzeću u zemlji, Zagrebačkom holdingu, za komunalne usluge građani duguju stotine milijuna kuna, pa bi se iz primjera najvećeg grada dalo zaključiti kako dugovanja građana za komunalne usluge na razini zemlje premašuju milijardu kuna. Međutim, građani koliko god imali problema s plaćanjem računa, svoje obaveze podmiruju, kako se može čuti iz komunalnih poduzeća i ostalih pružatelja usluga, najčešće u rokovima od 15 do 30 dana od dospjeća. S gospodarstvom je situacija drugačija, pa dužnici s plaćanjem kasne prosječno tri mjeseca.
Energenti i voda su zadnje čega će se građani odreći u rezanju vlastitih kućnih budžeta. Hrvatski Caritas još je lani zamijetio kako sve više građana traži njihovu pomoć upravo za plaćanje osnovnih režijskih troškova. U ovoj godini situacija se dodatno pogoršala i sve više građana od Caritasa traži novčanu pomoć za režijske troškove.
Potražnja za pomoći
– Potražnja za takvom vrstom pomoći viša je 20 do 30 posto u odnosu na lani. Pritisak je velik – veli Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske županije, dodajući kako Caritas daje novčanu pomoć isključivo za podmirivanje računa za struju, vodu i plin. Prema njegovom iskustvu, novčanu pomoć za podmirivanje režijskih troškova najviše traže nezaposleni kojima je istekao period u kojem su primali novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Potom slijede kreditno opterećene obitelji u kojima je najčešće jedan roditelj ostao bez posla, ali i obitelji koje skrbe o djeci studentske dobi. Na udaru su i umirovljenička kućanstva, pogotovo ona u kojima je jedan od supružnika umro. Sve više građana traži pomoć, ističe Šola, navodeći i kako su mlade obitelji također u teškoj situaciji. »Ja ne znam kamo to ide«, veli Šola.
Financijsku pomoć traže i oni koji još uvijek imaju radno mjesto, ali im plaće ili kasne ili su toliko male da ne mogu pokriti sve mjesečne potrebe.
Potrošačko doba iza nas
Neplaćanje računa za troškove stanovanja i usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Proteklih godina ta se rupa pokrivala kreditima i kupnjom preko kreditnih kartica. Ali, potrošačko doba je iza nas, krediti su nedostupniji, a kartice se sve rjeđe vade iz novčanika što pokazuju i službeni podaci o potrošnji.
DUGOVANJA HEP–u
Građani 329,27 milijuna kuna
rok plaćanja 15 do 30 dana
Gospodarstvo 1,256 milijardi kuna
rok plaćanja tri mjeseca
Gabrijela GALIĆ
Rizik od siromaštva
S obzirom na pokazatelje o nezaposlenosti, otpuštanjima, distribuciji plaća te riziku od siromaštva, moglo bi se reći i kako se Hrvatska prema problemima građana u plaćanju osnovnih mjesečnih računa priližila Mađarskoj u kojoj su mediji ovih dana objavili podatak da čak milijun građana ne može plaćati režije, što je dvostruko više nego prije šest godina. Kako se navodi, 11 posto stanovnika Mađarske u prosjeku za režije duguje 102 eura.
Koliko prosječno za režijske troškove duguju građani Hrvatske, nije poznat podatak. Međutim, da se rokovi plaćanja »probijaju« svjedoče i podaci Hrvatske elektroprivrede (HEP). Tako su sva kućanstva u zemlji prema podacima s kraja listopada, za struju dugovala 329,27 milijuna kuna što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porast od čak 20 posto. No, građani HEP-u duguju daleko manje od gospodarstva, od kojeg je koncem listopada poduzeće potraživalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije.
Komunalna dugovanja
Najvećem komunalnom poduzeću u zemlji, Zagrebačkom holdingu, za komunalne usluge građani duguju stotine milijuna kuna, pa bi se iz primjera najvećeg grada dalo zaključiti kako dugovanja građana za komunalne usluge na razini zemlje premašuju milijardu kuna. Međutim, građani koliko god imali problema s plaćanjem računa, svoje obaveze podmiruju, kako se može čuti iz komunalnih poduzeća i ostalih pružatelja usluga, najčešće u rokovima od 15 do 30 dana od dospjeća. S gospodarstvom je situacija drugačija, pa dužnici s plaćanjem kasne prosječno tri mjeseca.
Energenti i voda su zadnje čega će se građani odreći u rezanju vlastitih kućnih budžeta. Hrvatski Caritas još je lani zamijetio kako sve više građana traži njihovu pomoć upravo za plaćanje osnovnih režijskih troškova. U ovoj godini situacija se dodatno pogoršala i sve više građana od Caritasa traži novčanu pomoć za režijske troškove.
Potražnja za pomoći
– Potražnja za takvom vrstom pomoći viša je 20 do 30 posto u odnosu na lani. Pritisak je velik – veli Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske županije, dodajući kako Caritas daje novčanu pomoć isključivo za podmirivanje računa za struju, vodu i plin. Prema njegovom iskustvu, novčanu pomoć za podmirivanje režijskih troškova najviše traže nezaposleni kojima je istekao period u kojem su primali novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Potom slijede kreditno opterećene obitelji u kojima je najčešće jedan roditelj ostao bez posla, ali i obitelji koje skrbe o djeci studentske dobi. Na udaru su i umirovljenička kućanstva, pogotovo ona u kojima je jedan od supružnika umro. Sve više građana traži pomoć, ističe Šola, navodeći i kako su mlade obitelji također u teškoj situaciji. »Ja ne znam kamo to ide«, veli Šola.
Financijsku pomoć traže i oni koji još uvijek imaju radno mjesto, ali im plaće ili kasne ili su toliko male da ne mogu pokriti sve mjesečne potrebe.
Potrošačko doba iza nas
Neplaćanje računa za troškove stanovanja i usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Proteklih godina ta se rupa pokrivala kreditima i kupnjom preko kreditnih kartica. Ali, potrošačko doba je iza nas, krediti su nedostupniji, a kartice se sve rjeđe vade iz novčanika što pokazuju i službeni podaci o potrošnji.
DUGOVANJA HEP–u
Građani 329,27 milijuna kuna
rok plaćanja 15 do 30 dana
Gospodarstvo 1,256 milijardi kuna
rok plaćanja tri mjeseca
Gabrijela GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr