Pokušaj ,neprijateljskog preuzimanja' Cestinga?

Situacija u tvrtki Cesting postala je središnjom temom uvodnog dijela sjednice Skupštine Osječko-baranjske županije. Kako su to protumačili vijećnici za govornicom, u toj tvrtki, u kojoj Osječko-baranjska županija ima 38 posto udjela u vlasništvu, pokušano je takozvano „neprijateljsko preuzimanje".

O tome se raspravljalo na zahtjev predsjednika Skupštine Antuna Kapraljevića, a razvoj situacije objasnio je župan Vladimir Šišljagić koji je rekao da je u Cestingu raspisan javni poziv za prodaju 30 posto trezorskih dionica na koji se javilo četvero ponuđača, među kojima i direktor tvrtke Marko Bagarić. On je, navodno, ponudio iznos od gotovo osam milijuna kuna. Skupština Društva nije prihvatila niti jednu ponudu, pa tako ni Bagarićevu,  nakon čega je on tužio Cesting kojemu je na čelu. Posebno je sporno što u svom redovitom godišnjem izvješću Cesting o planu prodaje dionica nije izvijestio vijećnike u Skupštini pa su se gotovo svi klubovi danas zauzeli za hitnu Bagarićevu smjenu, ali i za razrješenje člana Nadzornog odbora koji predstavlja Županiju.

Na sjednici se najviše govorilo o stanju u gospodarstvu, a predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek Zoran Kovačević pohvalio se nizom pozitivnih pokazatelja. Kaže kako stanje u gospodarstvu Osječko-baranjske županije prati hrvatske trendove, što se očituje u rastu BDP od oko 2%. Raduje što je ovo već treća godina u kojoj se bilježi pozitivan financijski rezultat. Iznimno su kvalitetni rezultati u vanjskotrgovinskoj razmjeni pa se bilježi jedna od najboljih bilanci otkako se mjere rezultati. Ostvaren je suficit od preko 2 milijarde kuna, a približavamo se izvozu od gotovo 5 milijardi kuna. Međutim, najveći su problemi i dalje u građevini koja, u usporedbi s 2008., godišnje gubi oko 2 milijarde kuna.

Kovačević kao posebno pozitivan pokazatelj ističe smanjenje insolventnosti jer se iznos koji se nekad kretao oko milijardu i pol kuna sveo na dvjesto milijuna. Više zbog toga nije ugroženo nekoliko tisuća već nekoliko stotina radnih mjesta.

U 2017. očekuje se nastavak trendova što pokazuju i analize koje radi Hrvatska gospodarska komora. Kad je riječ o kapitalnim projektima, u njihovu sufinanciranju očekuje se pomoć države, ali i povlačenje novih sredstava iz Europske unije.