Počeo rat za milijune kuna iz trošarina od goriva i naknada od registracije vozila
(Dnevno.hr)
Sukob Ministarstva prometa i županijskih uprava za ceste
Udruga županijskih uprava za ceste upozorila je Ministarstvo prometa na nedopustivo nisko ulaganje u mrežu lokalnih i županijskih cesta u RH, koje čine čak 70 posto svih razvrstanih cesta u Hrvatskoj.
Ministarstvo prometa i Udruge županijskih uprava za ceste (UŽUC), potpomognuta Hrvatskom zajednicom županija (HZŽ), počeli su u otvoreni rat za milijune kuna koji dolaze iz trošarina za gorivo i naknada od registracije vozila. Na nedavno održanoj sjednici Udruge ŽUC-eva u Splitu poslano je upozorenje resornom Ministarstvu prometa kako je na djelu nedopustivo nisko ulaganje u mrežu lokalnih i županijskih cesta u RH. Iz udruge ŽUC-eva upozoravaju kako županijske i lokalne ceste čine čak 70 posto svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj, a razina ulaganja u njih, prema riječima zajednice ŽUC-eva, na nedopustivo je niskoj razini. Za usporedbu iz Udruge ŽUC-eva tvrde kako je Županijskim upravama za ceste i velikim gradovima prema sadašnjim zakonskim rješenjima prema kilometru cestovne mreže na raspolaganju samo 44 tisuće kuna godišnje dok Hrvatske ceste na raspolaganju imaju šest puta više sredstava ili 264 tisuće kuna po kilometru cestovne mreže. Kako bi se cestovna mreža u ingerenciji ŽUC-eva kvalitetno održavala i razvijala potrebno je dvostruko više sredstava od sada dostupnih 44 tisuće kuna po kilometru.
Vlada preusmjerava novac Hrvatskim cestama
Splitski sastanak Udruge ŽUC-eva i javno priopćenje rezultat su propalih pregovora između Ministarstva prometa i Udruge ŽUC-eva. Naime, resorno ministarstvo već neko vrijeme pokušava uzeti dio prihoda koji su zakonski namijenjeni razvoju lokalne i županijske mreže prometnica i preusmjeriti ih u Hrvatske ceste. Tako je početkom godine Vlada, bez ikakvog objašnjenja, prepolovila dio naknade koji iz svake prodane litre goriva u RH pripada ŽUC-ovima. Naime, od trošarina na gorivo, 1,20 kuna izdvaja se za razvoj cestovne mreže u zemlji. Od tog iznosa 60 lipa pripada HAC-u, a drugih 60 lipa dijele Hrvatske ceste, Županijske uprave za ceste i Hrvatske željeznice. Od dvadeset lipa koji su pripadali ŽUC-ovima, Vlada im je oduzela 10 lipa. Upućeni tvrde kako je postojao, ali i da još uvijek postoji plan, kojim se želi dodatno oslabiti snaga ŽUC-eva u odnosu na Hrvatske ceste. Prema navedenom planu, Hrvatske ceste bi pod svoju nadležnost preuzele cestovnu mrežu koja se sada klasificira kao - županijska. Navedeno preuzimanje nadležnosti pratila bi i nova preraspodjela novca iz trošarina i naknada od registracije vozila pa bi prema navedenom planu ŽUC-evi ostali bez polovine sadašnjih proračuna u korist Hrvatskih cesta.
Ne treba biti posebno mudar kako bi se vidjelo kako se i u navedenom slučaju radi o još jednom pokušaju centralizacije sredstava i ograničavanju lokalnih i regionalnih samouprava.
Predsjednik Udruge ŽUC-ova Hrvatske, Nino Vela, izjavio je povodom propasti pregovora sa resornim ministarstvom oko decentralizacije sredstava za razvoj cestovne mreže: "Time se konstantno slabi regionalna i lokalna samouprava, narušava ravnomjeran razvoj cjelokupne cestovne mreže svih krajeva Hrvatske, zanemaruje i dopušta devastacija županijskih i lokalnih cesta, vlasništva i javnog dobra Republike Hrvatske."
Na riječima decentralizacija, na djelu centralizacija
Napad na proračun ŽUC-ova dolazi malo nakon što je netom predloženom poreznom reformom iz i onako siromašnih proračuna lokalnih samouprava uzeto gotovo deset posto novca. Zato se postavlja logično pitanje - kreće li Hrvatska u pravcu toliko proklamirane decentralizacije poreznih prihoda, pa i stanovite regionalizacije koju bi trebala pratiti decentralizacija poreznih prihoda, ili se krećemo prema još većoj centralizaciji prihoda, nadležnosti i institucija?
Nemoguće je razgovarati o bilo kakvoj decentralizaciji i regionalizaciji kada u isto vrijeme lokalna samouprava ne može na svom području odlučivati o banalnim stvarima poput gradnje i održavanja lokalnih prometnica. Zašto toliki napad na proračune ŽUC-ova? Jedan od razloga je kronični nedostatak novca u zemlji. Drugi razlog je bitka za politički utjecaj preko proračuna za gradnju i održavanje, a treći je, nažalost, zadovoljavanje golemih potreba aparata i pogona koje imaju Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa. Jer, upravo su ŽUC-evi, u usporedbi s Hrvatskim cestama ili HAC-om, najbolje organizirane jedinice koje se bave cestogradnjom s najmanje zaposlenih u svojim pogonima.
Ishod bitke za proračune ŽUC-eva uvelike će odlučiti i smjer kojim će se kretati buduća hrvatska politika po pitanju decentralizacije poreznih prihoda.
Vlada preusmjerava novac Hrvatskim cestama
Splitski sastanak Udruge ŽUC-eva i javno priopćenje rezultat su propalih pregovora između Ministarstva prometa i Udruge ŽUC-eva. Naime, resorno ministarstvo već neko vrijeme pokušava uzeti dio prihoda koji su zakonski namijenjeni razvoju lokalne i županijske mreže prometnica i preusmjeriti ih u Hrvatske ceste. Tako je početkom godine Vlada, bez ikakvog objašnjenja, prepolovila dio naknade koji iz svake prodane litre goriva u RH pripada ŽUC-ovima. Naime, od trošarina na gorivo, 1,20 kuna izdvaja se za razvoj cestovne mreže u zemlji. Od tog iznosa 60 lipa pripada HAC-u, a drugih 60 lipa dijele Hrvatske ceste, Županijske uprave za ceste i Hrvatske željeznice. Od dvadeset lipa koji su pripadali ŽUC-ovima, Vlada im je oduzela 10 lipa. Upućeni tvrde kako je postojao, ali i da još uvijek postoji plan, kojim se želi dodatno oslabiti snaga ŽUC-eva u odnosu na Hrvatske ceste. Prema navedenom planu, Hrvatske ceste bi pod svoju nadležnost preuzele cestovnu mrežu koja se sada klasificira kao - županijska. Navedeno preuzimanje nadležnosti pratila bi i nova preraspodjela novca iz trošarina i naknada od registracije vozila pa bi prema navedenom planu ŽUC-evi ostali bez polovine sadašnjih proračuna u korist Hrvatskih cesta.
Ne treba biti posebno mudar kako bi se vidjelo kako se i u navedenom slučaju radi o još jednom pokušaju centralizacije sredstava i ograničavanju lokalnih i regionalnih samouprava.
Predsjednik Udruge ŽUC-ova Hrvatske, Nino Vela, izjavio je povodom propasti pregovora sa resornim ministarstvom oko decentralizacije sredstava za razvoj cestovne mreže: "Time se konstantno slabi regionalna i lokalna samouprava, narušava ravnomjeran razvoj cjelokupne cestovne mreže svih krajeva Hrvatske, zanemaruje i dopušta devastacija županijskih i lokalnih cesta, vlasništva i javnog dobra Republike Hrvatske."
Na riječima decentralizacija, na djelu centralizacija
Napad na proračun ŽUC-ova dolazi malo nakon što je netom predloženom poreznom reformom iz i onako siromašnih proračuna lokalnih samouprava uzeto gotovo deset posto novca. Zato se postavlja logično pitanje - kreće li Hrvatska u pravcu toliko proklamirane decentralizacije poreznih prihoda, pa i stanovite regionalizacije koju bi trebala pratiti decentralizacija poreznih prihoda, ili se krećemo prema još većoj centralizaciji prihoda, nadležnosti i institucija?
Nemoguće je razgovarati o bilo kakvoj decentralizaciji i regionalizaciji kada u isto vrijeme lokalna samouprava ne može na svom području odlučivati o banalnim stvarima poput gradnje i održavanja lokalnih prometnica. Zašto toliki napad na proračune ŽUC-ova? Jedan od razloga je kronični nedostatak novca u zemlji. Drugi razlog je bitka za politički utjecaj preko proračuna za gradnju i održavanje, a treći je, nažalost, zadovoljavanje golemih potreba aparata i pogona koje imaju Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa. Jer, upravo su ŽUC-evi, u usporedbi s Hrvatskim cestama ili HAC-om, najbolje organizirane jedinice koje se bave cestogradnjom s najmanje zaposlenih u svojim pogonima.
Ishod bitke za proračune ŽUC-eva uvelike će odlučiti i smjer kojim će se kretati buduća hrvatska politika po pitanju decentralizacije poreznih prihoda.
Izvor: Dnevno.hr
Autor: Željko Primorac
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Objavljeno: 14. 1. 2015.