Plan za zaustavljanje odlaska na "bauštelu": Plaće radnika u građevini trebale bi rasti 20 do 30 posto
(Novi list)
Dogovor kuće gradi
Zahvaljujući sindikalnim pregovorima, do kraja 2018. pokušat će se zaustaviti odlazak Hrvata na »bauštelu«
ZAGREB - Poslodavci i sindikati u graditeljstvu u četvrtoj su »rundi« proteklih dana pregovarali o povećanju plaća građevinskih radnika, zahvaljujući čemu će, vjeruju poslodavci, biti zaustavljen, ili barem usporen odlazak radnika na daleko bolje plaćenu »bauštelu«. Zasad je usuglašeno da će osnovica plaće u granskom kolektivnom ugovoru biti povećana na tri i pol tisuće kuna, dok je dosad bila manja od tri tisuće. U konačnici, plaće radnika u građevini trebale bi rasti od 20 do 30 posto, pri čemu najviše za najdeficitarnija građevinska zanimanja.
Kako otkriva Mirko Habijanec, predsjednik izvršnog odbora Udruge poslodavaca graditeljstva pri HUP-u, nova bi, bolja plaća hrvatskim građevincima trebala na račune sjedati najkasnije od veljače iduće godine, a namjera je i dalje ju povećati tako da se osnovica i satnica kroz godinu dana, dakle do kraja iduće godine, podignu na polovicu njemačkog standarda.
U Njemačku odlazi najveći broj hrvatskih građevinaraca, budući da su tamo plaćeni i do četiri, pet puta bolje nego u Hrvatskoj. U sindikatima građevine može se čuti kako bi domaći radnici kod kuće ostali i za polovicu njemačke plaće, jer život s obitelji nikakav novac ne može nadoknaditi, što su konačno shvatili i poslodavci. Odlazak njihovih radnika trbuhom za (boljim) kruhom uzrokovao je manjak od čak 30-ak tisuća građevinara u Hrvatskoj, zbog čega je, kaže Habijanec, usporio i oporavak građevine u posljednja tri kvartala.
Prema podacima HGK, oporavak građevine, devastirane tijekom krize, započeo je u prvom kvartalu 2015. godine, kontinuiran je, no u posljednja tri kvartala bilježi usporavanje. Usporedbe radi, rast građevinskih radova je u posljednjem kvartalu prošle godine iznosio solidnih osam posto, da bi u trećem kvartalu dosegao tek skromnih 1,2 posto. Zadovoljavajuće se oporavlja samo zgradarstvo, koje je u trećem kvartalu ove godine raslo za 16 posto više nego u istom kvartalu prošle godine, što je i najviši godišnji porast u posljednjih deset kvartala. Takvu dinamiku ne prati, međutim, vrijednost radova na ostalim građevinama, koja je pala za devet posto zbog izostanka većih građevinskih radova u niskogradnji. Nedostaje, drugim riječima, infrastruktirnih projekata, što zaključuju i u HGK.
Investicija nema zato što nema radnika, nadovezuje se Habijanec. »Tvrtke ne mogu ugovarati radove ako za njih nema tko raditi. Nedostaje nam, procjene su, oko 30.000 radnika u građevini, i još sigurno nekoliko tisuća instalatera. Kritična situacija trebala bi donekle biti ublažena uvozom radnika iz zemalja izvan EU-a, prvenstveno BiH i Srbije«, ističe Habijanec.
Na pitanje misle li poslodavci da će, kraj značajno viših plaća građevinaraca u Njemačkoj, u Hrvatsku privući radnike iz BiH, Srbije i drugih ne-EU zemalja, Habijanec odgovara kako su poslodavci optimistični. »Vjerujemo da će i skoro povećanje plaća imati efekta, a pogotovo ono dodatno, koje očekujemo kroz godinu dana«, kaže Habijanec. Potrebno je, zaključuje, uvesti i plaćenu praksu mladih koji se školuju za građevinu, tako da na terenu uče, i pomalo zarađuju već od prvog razreda srednje škole. Samo ih je tako, zaključuje, moguće privući na školovanje za građevinske poslove.
Kako otkriva Mirko Habijanec, predsjednik izvršnog odbora Udruge poslodavaca graditeljstva pri HUP-u, nova bi, bolja plaća hrvatskim građevincima trebala na račune sjedati najkasnije od veljače iduće godine, a namjera je i dalje ju povećati tako da se osnovica i satnica kroz godinu dana, dakle do kraja iduće godine, podignu na polovicu njemačkog standarda.
U Njemačku odlazi najveći broj hrvatskih građevinaraca, budući da su tamo plaćeni i do četiri, pet puta bolje nego u Hrvatskoj. U sindikatima građevine može se čuti kako bi domaći radnici kod kuće ostali i za polovicu njemačke plaće, jer život s obitelji nikakav novac ne može nadoknaditi, što su konačno shvatili i poslodavci. Odlazak njihovih radnika trbuhom za (boljim) kruhom uzrokovao je manjak od čak 30-ak tisuća građevinara u Hrvatskoj, zbog čega je, kaže Habijanec, usporio i oporavak građevine u posljednja tri kvartala.
Prema podacima HGK, oporavak građevine, devastirane tijekom krize, započeo je u prvom kvartalu 2015. godine, kontinuiran je, no u posljednja tri kvartala bilježi usporavanje. Usporedbe radi, rast građevinskih radova je u posljednjem kvartalu prošle godine iznosio solidnih osam posto, da bi u trećem kvartalu dosegao tek skromnih 1,2 posto. Zadovoljavajuće se oporavlja samo zgradarstvo, koje je u trećem kvartalu ove godine raslo za 16 posto više nego u istom kvartalu prošle godine, što je i najviši godišnji porast u posljednjih deset kvartala. Takvu dinamiku ne prati, međutim, vrijednost radova na ostalim građevinama, koja je pala za devet posto zbog izostanka većih građevinskih radova u niskogradnji. Nedostaje, drugim riječima, infrastruktirnih projekata, što zaključuju i u HGK.
Investicija nema zato što nema radnika, nadovezuje se Habijanec. »Tvrtke ne mogu ugovarati radove ako za njih nema tko raditi. Nedostaje nam, procjene su, oko 30.000 radnika u građevini, i još sigurno nekoliko tisuća instalatera. Kritična situacija trebala bi donekle biti ublažena uvozom radnika iz zemalja izvan EU-a, prvenstveno BiH i Srbije«, ističe Habijanec.
Na pitanje misle li poslodavci da će, kraj značajno viših plaća građevinaraca u Njemačkoj, u Hrvatsku privući radnike iz BiH, Srbije i drugih ne-EU zemalja, Habijanec odgovara kako su poslodavci optimistični. »Vjerujemo da će i skoro povećanje plaća imati efekta, a pogotovo ono dodatno, koje očekujemo kroz godinu dana«, kaže Habijanec. Potrebno je, zaključuje, uvesti i plaćenu praksu mladih koji se školuju za građevinu, tako da na terenu uče, i pomalo zarađuju već od prvog razreda srednje škole. Samo ih je tako, zaključuje, moguće privući na školovanje za građevinske poslove.
Izvor: Novi list
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
Foto: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 18. 12. 2017.
Poveznica na izvor
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
Foto: Sergej DRECHSLER
Objavljeno: 18. 12. 2017.
Poveznica na izvor