Pitali smo vodeće pravnike i stručnjake postoji li u Hrvatskoj još uvijek borba protiv korupcije
(Telegram)
Telegram istraživanje
Ocjene stanja pravosuđa nakon slučajeva Bandić, Mamić i Sanader
“Da mi je barem otići u penziju. Znate, Ana, ovo više nema smisla. Nitko više nije siguran ni u jednu sudsku odluku, zakonske izmjene su prečeste, čini se kao da se sve raspada”, požalio mi se nedavno jedan sudac koji je tek prevalio 50., a svojim iskustvom i znanjem daleko odskače od prosječnog hrvatskog pravosudnog stručnjaka. Potpuno je indisponiran i razočaran, bezvoljan i usporen. Kada je on doveden na rub, kakav tek osjećaj ima javnost? Je li stvoren dojam da je kriminal pobijedio?
![9822.korupcija1](/upload/vijesti11/9822.korupcija1.jpg)
U javnosti se, primjerice, posve opravdano postavlja pitanje kako su mogući toliko različiti stavovi sudaca o opravdanosti kaznenog progona bivšeg premijera Ive Sanadera i kada će taj slučaj uopće završiti. Pitamo se kako je moguće da su istrage protiv Milana Bandića i njegovih suradnika dočekale 2014. i 2015. godinu, a kriminal s kojim ih se povezuje datira još iz 2007. Pravosudni cirkus oko Dinama i braće Mamić presedan je za koji nema logičnog ni pravnog pokrića. Većina osumnjičenih i optuženih za političko-kriminalno- korupcijske igre bez ikakvih ograničenja slobodno šeće.
Što se zapravo događa s hrvatskim policijsko-pravosudnim sustavom? Gdje je nestao onaj snažni mehanizam pokrenut 2008. godine, doduše tek nakon tragičnih događaja – ubojstava Ive Pukanića i Nike Franjića te Ivane Hodak – u središtu Zagreba? Tada je ondašnji premijer Sanader smijenio nekoliko ključnih ministara kao poruku nezadovoljstva radom sustava. Barem načelno. Postavljeni novi čelni ljudi trebali su jamčiti novi zamah u borbi protiv kriminala. Za samo nekoliko mjeseci, kako bi se borba protiv tog organiziranog kriminala još više ojačala, donijete su i famozne izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) što ih je već u prvom izvješću, nakon godinu dana primjene, pohvalio tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Godinama se gradila slika o moćnom DORH-u, iako je poneki kritičar znao sramežljivo primijetiti kako bi trebalo pričekati da otvoreni postupci dobiju pravorijek na svim sudskim instancama
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija2nobilo.jpg)
Po njegovu je mišljenju i kadroviranje u tužiteljstvu 90-ih bili upitno. Tada je, naime, provedena svojevrsna lustracija u DORH-u i sudstvu pa je puno kvalitetnih ljudi ili istjerano ili su sami otišli. Pravosuđe je devastirano.
“Kada je Mladen Bajić preuzeo DORH, počeo ga je podizati iz pepela. Okupio je mlade ljude koji su radili po cijele dane. Najvažnije im je bilo uvjeriti šefove da imaju dovoljno dokaza, a istodobno se nisu suočavali s braniteljima ni kritičnim istražnim sucima”, opisuje Nobilo. Pravi kadrovi na kraju nisu stekli dovoljno iskustva u pravilnom sustavu. Pravosuđe je 80-ih, nakon što se Partija iz njega povukla, ipak bilo jedan stabilan sustav, prisjeća se Nobilo i dodaje: “HDZ je 90-ih osnovao novo pravosuđe koje je proglašeno samostalnim, no na ključnim mjestima ostali su deklarirani HDZ-ovci ili HDZ-ovci spavači koji su se u datome momentu probudili. Sada smo u takvoj fazi i u predizbornom vremenu, zbog čega na sve odluke treba gledati s tog stajališta. Očito je da se u pravosuđu zauzimaju pozicije i ono je sada ili pod direktnim utjecajem politike ili lobističkih grupa. Zato pravosuđe treba reformirati i uspostaviti jasnu liniju odgovornosti. Donijeti prije svega jasnije zakone o odgovornosti sudaca”, zaključuje Nobilo.
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija3kos.jpg)
Sudac Vrhovnog suda RH Damir Kos ipak ne smatra da je oštrica borbe protiv kriminala otupjela. “Neovisnost sudova mora ostati nedirnuta”, naglašava.Izvršna i zakonodavna vlast promjenjive su svaki izborni ciklus. Jedina je konstanta, objašnjava, sudbena vlast.Problem je, smatra Kos, što drugi segmenti vlasti, neovisno kojoj provenijenciji pripadaju, često zaklinjući se u demokratska načela, žele “malo prekrojiti” sudbenu vlast. Sve pod okriljem demokracije, ali ipak “da sude onako kako MI mislimo da je ispravno”. Prema njegovu mišljenju, niti u samom pravosudnomsustavu ne radi se dovoljno na prepoznavanju osoba koje ne znaju posao za koji su plaćene i ne zaslužuju ga.
‘Za vrijeme pregovora o ulasku u EU, htjeli smo dokazati da nam je pravosuđe zrelo za Europu pa smo fokus s presude stavili na uhićenje’, smatra Anto Nobilo
Sjetimo se, na primjer, kako je spektakularno hapšena “zagrebačka mafija”, a suđenje je rezultiralo tek s nekoliko osuda za dilanje droge, dok su ubojstva, iznude i prijetnje otišli u vjetar. “Pretpostavka nedužnosti vrijedi i za one koje je ulica već osudila, a pravni mehanizmi koji jamče tu pretpostavku ugrađeni su u procesne zakone”, naglašava sudac Kos. Zato ne želi dati generalnu ocjenu o otupljenosti pravosudne oštrice jer bi to bilo pogrešno zaključiti samo na osnovu nekoliko slučajeva koji za tužitelja nisu završili uspješno. Na kraju razgovora sudac Kos dodao je kako, osobno, dvojbenim smatra pojedine odluke i tumačenja zakona sudbene vlasti, kojoj i sam pripada. “Po mom mišljenju, problem česte izmjene zakona je dvoznačan”, zaključuje.
Mi bismo dodali višeznačan jer se prisjećamo šest izmjena Zakona o kaznenom postupku i gotovo isto toliko izmjena Kaznenog zakona od 2008. godine. Sada se očekuje i sedma. Ne zaboravljamo sada već famoznu odluku Ustavnog suda RH koji je u srpnju 2012. godine djelomično ukinuo dio ZKP-ovih “snažnih alata za borbu protiv organiziranog kriminala”, proglasivši čak 43 njegova članka neustavnima.
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija4palic.jpg)
Vrlo skoro ZKP će se ponovno mijenjati zbog obveza što ih je Hrvatska kroz Direktive preuzela ulaskom u EU.Iako se ZKP mijenjao i nakon zamaha 2009. godine, uslijedile su nove velike istrage – protiv Nadana Vidoševića, Marine Lovrić-Merzel, Željka Sabe, Božidara Kalmete, Milana Bandića, braće Mamić… Tek je Sabo u međuvremenu osuđen. Je li možda oštrica borbe protiv kriminala ipak otupjela, pitamo se ponovno.
Osobito važnu ulogu ima SOA, ukoliko njihovi djelatnici zakažu, PNUSKOK je nemoćan
“Nagodbe su jedini efikasan način koji bitno skraćuje sudski postupak. No, u nekim dosadašnjim medijski vrlo popraćenim postupcima, postalo je jasno da okrivljenici prolaze jako dobro kad uzmemo u obzir kazneno djelo s jedne i izrečenu kaznu s druge strane”, naglašava. Kod implementacija nagodbi sve je, zapravo, na sudovima, jer je DORH uvijek za njih, primjećuje Palić, po čijemu mišljenju ključnu ulogu u borbi protiv organiziranog kriminala imaju policija i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.
“Osobito važnu ulogu tu ima i SOA, koja u sklopu svojih centara ima posebne ustrojstvene jedinice za prikupljanje podataka isključivo vezanih za organizirani kriminal. Ako SOA, najlošiji dio priče, dodatno zakaže i ne dođe do kvalitetnih informacija, PNUSKOK je nemoćan”, napominje profesor Mato Palić.
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija5josipovic.jpg)
Da je veliki dio problema sve neefikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i izvan policijsko-pravosudnog sustava, slaže se i bivši predsjednik te profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivo Josipović. Čak primarno izvan pravosuđa. Jer je obnovljen koruptivni mentalitet. Uz njega i politike očito imaju utjecaja na odluke koga istraživati, koga ne, a ni stručna komponenta kaznenih progona nije uvijek na visini. Borba protiv korupcije je na neki način trivijalizirana, smatra Josipović primjećujući da se tužiteljstva bave banalnim nedjelima, ako se ona uopće mogu nazvati ikakvim kriminalom.
I Josipović se slaže da su pregovori i naša želja za ulaskom u EU dali snažan impuls borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, za što je jedna od pretpostavki bila i neovisnost pravosuđa.
“Posebno, došlo je do jačanja neovisnosti sudstva, ali ne uvijek na način koji odgovara filozofiji podjele i međusobne kontrole vlasti. Današnja institucionalna rješenja u kombinaciji s određenim političkim interesima, ambicijama jednog dijela pravosuđa te općom i demokratskom kulturom, dovela je do rezultata koji nije dobar”, smatra Jospović ponavljajući kako u dijelu pravosuđa postoje nelegitimni vanjski utjecaji. I to nisu samo politički već i interesni utjecaji, a tome treba dodati i nepostojanje efikasnih mehanizma koji nadziru stručnost i neovisnost pravosuđa iznutra.
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija6kosor.jpg)
Jadranka Kosor, neovisna saborska zastupnica, čiji se mandat na čelu Vlade povezuje s početkom istrage protiv Sanadera, zamjera što se svaki potez DORH-a i USKOK-a, za čiju smo se neovisnost zalagali, sada proglašava političkim progonom.
U Ustavnom sudu se koncentrirala prevelika moć, a veći je problem što članove tog suda bira politika
![](/upload/vijesti11/9822.korupcija7cvitan.jpg)