PBZ Analize: Pad BDP-a u 2010. bit će oko 1,5 posto
Ekonomisti PBZ-a pogoršali su procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini s ranije očekivanih -0,5% na -1,5%
Bankamagazin - Državni zavod za statistiku sredinom prošlog tjedna potvrdio je svoju prvu procjenu pada BDP-a od 2,5 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu. U usporedbi sa zemljama Europske unije veći pad od Hrvatske u prvom kvartalu zabilježile su Letonija i Latvija, Bugarska, Rumunjska i Grčka, pišu u PBZ Tjednim analizama ekonomisti ove banke.
Od nama usporedivih zemalja Slovačka je primjerice zabilježila rast od 4,8% u prvom kvartalu, Mađarska od blagih 0,1%, dok je Slovenija zabilježila pad od 1,2%.
U promatranoj grupi zemalja zamjetne su dvije stvari. Prvo, Hrvatska je tijekom 2009. godine zabilježila manji pad BDP-a nego što je to bio slučaj u Sloveniji i Mađarskoj, međutim Hrvatska je kao što smo već napomenuli zabilježila najveći pad u prvom ovogodišnjem kvartalu, navode PBZ-ovi ekonomisti Marko Škreb i Ivana Jović. Druga zamjetna stvar je, kažu, kretanje BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu (desezonirani podaci) u usporedbi s prethodnim kvartalom: Hrvatska bilježi pad od -1,6%, Slovenija od -0,5%, dok Slovačka i Mađarska bilježe pozitivnu stopu promjene od +0,8 odnosno +0,9%.
Gledamo li duže vremensko razdoblje vidimo da se kvartalne stope promjene BDP-a u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nalaze u negativnom teritoriju te da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zapravo došlo do ponovnog značajnijeg ubrzavanja pada. Slično kretanje vidimo i kod Slovenije, iako zamjetno blažih razmjera, dok je Slovačka negativnu kvartalnu stopu promjene zabilježila samo u prvom kvartalu prošle godine i od tada ponovno bilježi pozitivne stope. Mađarska, slično Hrvatskoj, negativne kvartalne stope bilježi još od 2008 godine, no za razliku od Hrvatske, u posljednja dva kvartala bilježi pozitivne promjene.
Očekivanje pravog rebalansa
S obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5% u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali smo naša očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih -0,5% na -1,5%. Evidentno je da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti (od 1. srpnja odnosno 1. studenog) te izmjene poreza na dohodak.
Očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i naša turistička sezona. Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna (s obzirom da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim) u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka.
Znamo li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine nadamo se da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011 godinu, navode analitičari PBZ-a. S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika - o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine (-18,1%), već spomenuta loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls očekujemo samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.
Međutim, smatramo da je oporavak inozemne potražnje još uvijek prilično nestabilan i kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata, pišu Jović i Škreb. Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone procjenjujemo na razini prošlogodišnjeg, primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj.
2010. je izgubljena godina
Upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske. Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom.
S obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast (tj. predstavljaju negativni šok ponude, ali i potražnje) niti iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od 2,0%, smatraju PBZ analitičari. Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u narednoj godini postavit će temelje srednjoročnom razdoblju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela.
Kao pozitivne faktore za naredno razdoblje svakako valja navesti uspješan nastavak pregovora s EU. Sada se može sa znatno većom izvjesnošću govoriti o ulasku Hrvatske u naredne dvije do tri godine u EU, a to su svakako dobre vijesti. Pozitivni su faktori i stabilnost tečaja kune prema euru (zbog vrlo niske potražnje za devizama) te odsustvo inflacijskih pritisaka (opet zbog niske domaće potražnje).
No, kriza eura i općenito krize javnog duga u svijetu zasigurno znače i to da će analitičari sa znatno većom opreznošću gledati na brojke o javnom dugu. Iako je javni dug u Hrvatskoj relativno nizak, ova kriza znači i promjenu standarda pa valja biti posebno oprezan kod budućeg rasta duga te kod planiranja proračunskih rashoda za 2011 godinu.
Konačno, rast političkih rizika (vezanih uz najavljeni referendum, ali općenito otpore reformama u javnosti) također je signal da bi se reforme mogle usporiti, što nije dobar signal vanjskim kreditorima i ulagačima, zaključuju u Tjednim analizama Jović i Škreb.
U promatranoj grupi zemalja zamjetne su dvije stvari. Prvo, Hrvatska je tijekom 2009. godine zabilježila manji pad BDP-a nego što je to bio slučaj u Sloveniji i Mađarskoj, međutim Hrvatska je kao što smo već napomenuli zabilježila najveći pad u prvom ovogodišnjem kvartalu, navode PBZ-ovi ekonomisti Marko Škreb i Ivana Jović. Druga zamjetna stvar je, kažu, kretanje BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu (desezonirani podaci) u usporedbi s prethodnim kvartalom: Hrvatska bilježi pad od -1,6%, Slovenija od -0,5%, dok Slovačka i Mađarska bilježe pozitivnu stopu promjene od +0,8 odnosno +0,9%.
Gledamo li duže vremensko razdoblje vidimo da se kvartalne stope promjene BDP-a u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nalaze u negativnom teritoriju te da je u prvom ovogodišnjem kvartalu zapravo došlo do ponovnog značajnijeg ubrzavanja pada. Slično kretanje vidimo i kod Slovenije, iako zamjetno blažih razmjera, dok je Slovačka negativnu kvartalnu stopu promjene zabilježila samo u prvom kvartalu prošle godine i od tada ponovno bilježi pozitivne stope. Mađarska, slično Hrvatskoj, negativne kvartalne stope bilježi još od 2008 godine, no za razliku od Hrvatske, u posljednja dva kvartala bilježi pozitivne promjene.
Očekivanje pravog rebalansa
S obzirom na ostvareni pad BDP-a od 2,5% u prvom kvartalu te na nastavak negativnih kretanja većine visokofrekventnih pokazatelja u travnju i svibnju, revidirali smo naša očekivanja te procjenu godišnjeg kretanja BDP-a u ovoj godini smanjili s prvotno očekivanih -0,5% na -1,5%. Evidentno je da u ovoj godini ne možemo očekivati oporavak domaće potražnje bez obzira na ukidanje poreza solidarnosti (od 1. srpnja odnosno 1. studenog) te izmjene poreza na dohodak.
Očekivanja potrošača i dalje su loša, trenutno smanjenje nezaposlenosti vezano je uz turističku sezonu i uobičajeno je kratkog vijeka, uostalom kao i naša turistička sezona. Jesen bi napokon trebala donijeti i već dugo očekivan rebalans državnog proračuna (s obzirom da najavljeni ljetni kozmetički rebalans potaknut očekivanim troškovima referenduma i naknadom šteta od poplava ne možemo smatrati ozbiljnim) u kojem bi se trebale očitati i fiskalne posljedice do sada provedenih odnosno najavljenih mjera vladinog programa gospodarskog oporavka.
Znamo li da će najveći dio mjera svoj puni učinak imati tek naredne godine nadamo se da će Ministarstvo financija istovremeno s rebalansom proračuna za ovu naznačiti i promjene fiskalnih projekcija za 2011 godinu, navode analitičari PBZ-a. S obzirom na zamrlu investicijsku aktivnost domaćih poduzetnika - o čemu dijelom svjedoči i krah građevinske aktivnosti u prva četiri mjeseca ove godine (-18,1%), već spomenuta loša očekivanja potrošača te očekivano daljnje smanjenje državne potrošnje, pozitivan impuls očekujemo samo od neto inozemne potražnje odnosno izvoza.
Međutim, smatramo da je oporavak inozemne potražnje još uvijek prilično nestabilan i kako su pokazali podaci za prvih pet mjeseci ove godine, pod dominantnim utjecajem izvoza brodova i naftnih derivata, pišu Jović i Škreb. Što se pak tiče turizma, financijski učinak sezone procjenjujemo na razini prošlogodišnjeg, primarno zbog konkurentskog utjecaja Grčke i Turske, te smanjene potrošnje turista iz eurozone uslijed pada vrijednosti eura, ali i najavljenih fiskalnih konsolidacija poput primjerice u Njemačkoj.
2010. je izgubljena godina
Upravo nedostatak značajnije izvozne komponente, odnosno ovisnost o domaćoj potražnji, povijesni je i osnovni problem hrvatskog gospodarstva i osnovna razlika zašto će zemlje poput Slovačke iz ove krize isplivati brže od Hrvatske. Uglavnom, u ovoj godini ne vidimo razloga za optimizam i godinu zapravo možemo smatrati izgubljenom, iako u kontekstu najavljenih reformi, ali pod uvjetom da zaista i budu provedene, to ne moramo smatrati i lošom karakteristikom.
S obzirom da reforme u kratkom roku uglavnom imaju negativan učinak na gospodarski rast (tj. predstavljaju negativni šok ponude, ali i potražnje) niti iduća godina neće donijeti značajne stope rasta, uglavnom zasigurno ne veće od 2,0%, smatraju PBZ analitičari. Međutim, uspješnost i brzina provođenja reformi u ostatku ove te u narednoj godini postavit će temelje srednjoročnom razdoblju za koje se nadamo da će napokon pokazati i malo blistavije svjetlo na kraju tunela.
Kao pozitivne faktore za naredno razdoblje svakako valja navesti uspješan nastavak pregovora s EU. Sada se može sa znatno većom izvjesnošću govoriti o ulasku Hrvatske u naredne dvije do tri godine u EU, a to su svakako dobre vijesti. Pozitivni su faktori i stabilnost tečaja kune prema euru (zbog vrlo niske potražnje za devizama) te odsustvo inflacijskih pritisaka (opet zbog niske domaće potražnje).
No, kriza eura i općenito krize javnog duga u svijetu zasigurno znače i to da će analitičari sa znatno većom opreznošću gledati na brojke o javnom dugu. Iako je javni dug u Hrvatskoj relativno nizak, ova kriza znači i promjenu standarda pa valja biti posebno oprezan kod budućeg rasta duga te kod planiranja proračunskih rashoda za 2011 godinu.
Konačno, rast političkih rizika (vezanih uz najavljeni referendum, ali općenito otpore reformama u javnosti) također je signal da bi se reforme mogle usporiti, što nije dobar signal vanjskim kreditorima i ulagačima, zaključuju u Tjednim analizama Jović i Škreb.
Preuzeto s: nhs.hr