Pada cijena rada, za prijevremeni odlazak u mirovinu kazne
PREMJERKIN EKONOMSKI PROGRAM
Svaki državni dužnosnik koji ne bude u stanju provoditi predstavljene mjere za izlazak iz gospodarske krize morat će otići, zaprijetila je danas premijerka Jadranka Kosor svojim ministrima
(JUTARNJI LIST) ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor predstavila je danas svoj Program gospodarskog oporavka , kojeg je izradila zajedno sa svojim savjetničkim timom i resornim ministrima.
- Na ovom se programu radilo dugo i u tišini jer iskustvo pokazuje da često i dobri prijedlozi znaju propasti ako ih se prerano objavi. Ovo je moj program, koji su prihvatili koalicijski partneri - poručila je premijerka sama predstavljajući svoj ekonomski program. Ona će ujedno biti i nositeljica programa, dok će koordinator aktivnosti biti potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.
Poticaj ulaganjima
Program s kojim je danas izašla, a koji se pojavljuje godinu dana nakon što je bivši premijer Ivo Sanader predstavio (nikad provedene) antirecesijske mjere, temelji se na pet poluga. Najznačnija je postupno smanjivanje uloge države u gospodarstvu, te porezno rasterećenje stanovništva, ali i poticanje ulaganja, rješavanje problema nelikvidnosti i reforma socijalnog sustava.
Jednokratno plaćanje svih dospjelih dugova države apsolutno je najbolja antirecesijska mjera koju je Vlada mogla donijeti, zaključili su danas ekonomisti i poduzetnici.
Druga na njihovoj rang listi najboljih mjera je uvođenje sustava upravljanja državnom imovinom jer tu postoje goleme rezerve.
Porezni sustav
Njihov je pljesak dobilo je i smanjenje poreza na plaće, smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i javnim poduzećima, rezanje neporeznih nameta tvrtkama i kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu. Pozdravljaju i povećanje socijalnih naknada uz istodobno uvođenje reda u to područje, tako da socijalnu pomoć dobiju samo oni kojima ona uistinu treba i da im ta pomoć pokrije osnovne potrebe. Ukidanje poreznih olakšica u porezu na dohodak je, kažu, s jedne strane dobro jer olakšava i pojednostavljuje porezni sustav pa će za njegovu provedbu trebati manje poreznih službenika.
Siva ekonomija
No, s druge strane, porezne su olakšice bile odlična brana sivoj ekonomiji jer su ljudi morali priložiti račune da bi dobili olakšice. Isto tako, olakšice su svakoj državi instrument kojim usmjerava potrošnju tamo gdje želi.
Mjera kojom će se do 2020. za tri postotna boda smanjiti udio državne potrošnje u BDP-u je, s druge strane, svima smiješna jer, kažu, u godinu i pol je udio državne potrošnje za toliko povećan, što znači da ćemo se cijelo desetljeće vraćati na stanje iz 2008.
Najveći prigovor programu je da u njemu nema preciznih rokova i instrumenata kojima će se neke mjere provesti pa on ostaje lista lijepih želja. Primjerice, SDP-ov strateg Branko Grčić pita odakle će država smoći 10 milijardi kuna da do kraja lipnja jednokratno podmiri sve dugove i tako potakne smanjenje nelikvidnosti. Kaže kako je dobro što se ukida krizni porez, no ukidaju se i porezne olakšice što će kompenzirati manjak prihoda.
Rebalans proračuna
Za Damira Kuštraka, predsjednika HUP-a, program je gotovo kao popis zahtjeva poslodavaca, stoga ga podržavaju.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe Adria banke, hvali program jer ima puno dalekosežnih mjera, ali mu u njemu nedostaju brojke. S njim se slaže i Zdeslav Šantić iz Societe Generale - Splitske banke.
Damir Novotny, pak, kaže da je program lista želja, a ne popis konkretnih mjera, kakve su radile sve druge zemlje.
Unatoč tome, Kosor smatra da su njene mjere “dobro pogođene”. Svaki državni dužnosnik, zaprijetila je danas, koji ih ne bude bio u stanju provoditi, morat će otići.
Te riječi upućuju na moguću novu rekonstrukciju Vlade, nakon što su iz njezina tima već otišli Damir Polančec i Bianca Matković. Pa ipak, premijerka danas nije željela govoriti kojih bi se suradnika u doglednoj budućnosti mogla riješiti, te je ustvrdila da vjeruje u svoj tim.
Ništa određenija Kosor nije bila ni oko rebalansa proračuna, koji je, nakon donošenja programa, samo pitanje trenutka.( Autor: BrankaStipić, AdrianoMilovan)
Program s kojim je danas izašla, a koji se pojavljuje godinu dana nakon što je bivši premijer Ivo Sanader predstavio (nikad provedene) antirecesijske mjere, temelji se na pet poluga. Najznačnija je postupno smanjivanje uloge države u gospodarstvu, te porezno rasterećenje stanovništva, ali i poticanje ulaganja, rješavanje problema nelikvidnosti i reforma socijalnog sustava.
Jednokratno plaćanje svih dospjelih dugova države apsolutno je najbolja antirecesijska mjera koju je Vlada mogla donijeti, zaključili su danas ekonomisti i poduzetnici.
Druga na njihovoj rang listi najboljih mjera je uvođenje sustava upravljanja državnom imovinom jer tu postoje goleme rezerve.
Porezni sustav
Njihov je pljesak dobilo je i smanjenje poreza na plaće, smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i javnim poduzećima, rezanje neporeznih nameta tvrtkama i kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu. Pozdravljaju i povećanje socijalnih naknada uz istodobno uvođenje reda u to područje, tako da socijalnu pomoć dobiju samo oni kojima ona uistinu treba i da im ta pomoć pokrije osnovne potrebe. Ukidanje poreznih olakšica u porezu na dohodak je, kažu, s jedne strane dobro jer olakšava i pojednostavljuje porezni sustav pa će za njegovu provedbu trebati manje poreznih službenika.
Siva ekonomija
No, s druge strane, porezne su olakšice bile odlična brana sivoj ekonomiji jer su ljudi morali priložiti račune da bi dobili olakšice. Isto tako, olakšice su svakoj državi instrument kojim usmjerava potrošnju tamo gdje želi.
Mjera kojom će se do 2020. za tri postotna boda smanjiti udio državne potrošnje u BDP-u je, s druge strane, svima smiješna jer, kažu, u godinu i pol je udio državne potrošnje za toliko povećan, što znači da ćemo se cijelo desetljeće vraćati na stanje iz 2008.
Najveći prigovor programu je da u njemu nema preciznih rokova i instrumenata kojima će se neke mjere provesti pa on ostaje lista lijepih želja. Primjerice, SDP-ov strateg Branko Grčić pita odakle će država smoći 10 milijardi kuna da do kraja lipnja jednokratno podmiri sve dugove i tako potakne smanjenje nelikvidnosti. Kaže kako je dobro što se ukida krizni porez, no ukidaju se i porezne olakšice što će kompenzirati manjak prihoda.
Rebalans proračuna
Za Damira Kuštraka, predsjednika HUP-a, program je gotovo kao popis zahtjeva poslodavaca, stoga ga podržavaju.
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe Adria banke, hvali program jer ima puno dalekosežnih mjera, ali mu u njemu nedostaju brojke. S njim se slaže i Zdeslav Šantić iz Societe Generale - Splitske banke.
Damir Novotny, pak, kaže da je program lista želja, a ne popis konkretnih mjera, kakve su radile sve druge zemlje.
Unatoč tome, Kosor smatra da su njene mjere “dobro pogođene”. Svaki državni dužnosnik, zaprijetila je danas, koji ih ne bude bio u stanju provoditi, morat će otići.
Te riječi upućuju na moguću novu rekonstrukciju Vlade, nakon što su iz njezina tima već otišli Damir Polančec i Bianca Matković. Pa ipak, premijerka danas nije željela govoriti kojih bi se suradnika u doglednoj budućnosti mogla riješiti, te je ustvrdila da vjeruje u svoj tim.
Ništa određenija Kosor nije bila ni oko rebalansa proračuna, koji je, nakon donošenja programa, samo pitanje trenutka.( Autor: BrankaStipić, AdrianoMilovan)
1. Smanjuju se porezi na plaće - Od 1. srpnja 3 stope poreza na dohodak; Umjesto dosadašnje četiri stope poreza na dohodak, Vlada uvodi tri porezna razreda, i to najvjerojatnije već od 1. srpnja. Prva porezna stopa od 15 posto, koja se obračunavala na primanja do 3.600 kuna mjesečno, smanjit će se na 12 posto. Druga porezna stopa od 25 posto, koja se obračunavala na iznose od 3600 do 9000 kuna mjesečno, ostaje ista. Svi iznosi iznad 9000 kuna mjesečno oporezivat će se po stopi od 40 posto. Do sada su se ti najviši iznosi oporezivali s dvije stope - iznosi od 9000 do 25.200 kuna mjesečno oporezivali su se s 35 posto, a oni iznad 25.200 kuna mjesečno po stopi od 45 posto. Budući da doprinosi na plaće ostaju isti, glavnina poreznog opterećenja za poslodavca se neće mijenjati. A većini radnika - pod uvjetom da im poslodavci ostave istu bruto plaću - dobit će biti minimalna. Zagrepčaninu bez djece s prosječnom neto plaćom od 5.300 kuna, nakon uvođenja novih poreznih stopa, plaća će narasti za oko 127 kuna. Za isti će iznos narasti prihodi gotovo svim Zagrepčanima bez djece s plaćama do 9000 kuna neto. Onima s 10.000 kuna neto plaćom prihod će pasti za 15-ak kuna, oni s 15.000 kuna mjesečnog prihoda imat će 400 kuna mjesečno manje, a najviše će profitirati oni s izrazito visokim plaćama - menadžer s neto plaćom od 35.000 kuna imat će prihod veći za oko 1300 kuna. Najviše će izgubiti umjereno visoke plaće - one od 10.000 do 20.000 kuna, odnosno oni porezni obveznici koji su do sada glavninu poreza plaćali po ukinutoj stopi od 35 posto. Sad će plaćati pet posto viši poreza, dok će oni s astronomskim prihodima plaćati upravo suprotno, pet posto manje - umjesto dosadašnjih 45 posto plaćat će porez po stopi od 40 posto. - Nismo još radili svoje izračune, pa mi je teško reći je li doista riječ o rasterećenju cijene rada. jasno je kako je najveće opterećenje na doprinosima, koje bi također trebalo korigirati - kaže Bernard Jakelić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Visoka cijena rada već je godinama glavni prigovor poslodavaca. S poreznim klinom od 41 posto Hrvatska ima višu cijenu rada od Slovačke i Poljske, a nešto nižu od Mađarske, Njemačke, Austrije i Italije. Naime, porezni klin, odnosno ukupno porezno opterećenje na plaće, u Mađarskoj iznosi 54,1 posto, a u Italiji 46,5 posto. U Slovačkoj i Poljskoj opterećenje je manje od 40 posto. Drugim riječima, pogrešnom se pokazala studija KPMG-a koja je pokazala da smo svjetski prvaci u poreznom opterećenju plaća. Naime, oni su porezno opterećenje računali na godišnju bruto plaću od 100.000 dolara, koja je ulazila u najviši porezni razred od 45 posto. Porezno opterećenje tako je do sada najnižih 34 posto iznosilo za minimalne bruto plaće od 2814 kuna. Za prosječnu bruto plaću od oko 8000 kuna povećava se na 42 posto, dok za dvostruku prosjčenu bruto plaću premašuje 50 posto. (Gordana Galović)
Preuzeto s: nhs.hr