OVA MJERA JE OZBILJNA PREPREKA ZAPOŠLJAVANJU S faksa na stručno osposobljavanje - i onda ponovno natrag na burzu...
(Jutarnji)
POTICANJE RADNE AKTIVACIJE GRA
Agronomski fakultet u Zagrebu ovih će dana, kako saznajemo, ponovno raspisati natječaj za radno mjesto knjižničara. Na prošlom natječaju nisu uspjeli naći pogodnog kandidata, iako je jedan - od ukupno dva, koliko ih se prijavilo - vjerojatno najkvalificiranija osoba u državi: kandidatkinja je završila Agronomski fakultet te izvanredni studij bibliotekarstva. Međutim, odbijena je jer nije odgovarala propisanim uvjetima. Agronomski fakultet, naime, ne traži zaposlenika, traži osobu za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - osobu čije će kompletne troškove rada financirati država. A ta osoba, između ostalog, mora biti mlađa od 30 godina.
Ni jedan od dva prijavljena kandidata nije ispunjavao taj uvjet.
Stariji bez šansi
Isti natječaj za knjižničara - traži se osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - raspisali su i zagrebački Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički, Edukacijsko-rehabilitacijski... Osoba kakvih traže na tržištu očigledno nema, no od namjere angažiranja radnika bez troškova ne odustaju.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - svojevrsni bastard stručnog osposobljavanja i rada, za koji Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje naknade u visini minimalne plaće mladim ljudima bez staža u struci da bi godinu dana radili i stjecali iskustvo kod poslodavca koji za njih nema nikakvih troškova osim troškova prijevoza - posljednjih je godina postao standardni, praktički jedini način početka karijere za mlade ljude. Drugi oblici ulaska u svijet rada, poput pripravništva ili vježbeništva, zahvaljujući SOR-u gotovo su zamrli: ovog ponedjeljka na burzi rada bilo je oglašeno 805 oglasa za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) te devet oglasa za pripravništvo.
- Mi koji pak ne ispunjavamo uvjete za SOR možemo se pozdraviti s nadom da ćemo ikad odraditi i tih prvih godinu dana - kaže Lucija M., 33-godišnja profesorica stranih jezika. Zaposlila se, kaže, odmah nakon srednje škole i radila kao radnica u turizmu. Nakon desetak godina shvatila je da neće moći tako do kraja radnog vijeka i upisala fakultet.
- Iako sam već bila udata i imala dijete, bila sam stvarno visokomotivirana i završila sam fakultet u roku, kao jedna od najboljih u generaciji. Danas sam profesorica dvaju stranih jezika i imam 33 godine. I znate u koju sam se poziciju time dovela? Posao u školi ne mogu dobiti, jer svi traže SOR, za koji sam prestara. Ne mogu se vratiti ni na svoj stari posao jer sam za njega prekvalificirana. Mogu čekati svaku zimu da dva-tri tjedna radim na zamjenama dok traje sezona gripe - priča.
Oni mlađi, koji ispunjavaju uvjete dobi - osim za doista rijetke profesije, poput IT-a - već su se pomirili s tim da će prvu godinu u svijetu rada raditi za minimalac, ma koliki stupanj obrazovanja postigli, i to ako budu imali sreće. "S faksa na stručno osposobljavanje” uobičajena je krilatica na fakultetima, no situacija je došla do toga da se čak i za SOR traži veza.
- Nebrojeno sam se puta prijavljivala za SOR, i u svojem gradu i u drugim gradovima. Ne samo u Zagrebu, Splitu i Rijeci, nego i, recimo, u Gospiću. Nikad nisam bila pozvana na razgovor. Jednom me, doduše, jedan poslodavac nazvao i rekao
Isti natječaj za knjižničara - traži se osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - raspisali su i zagrebački Ekonomski fakultet, Prirodoslovno-matematički, Edukacijsko-rehabilitacijski... Osoba kakvih traže na tržištu očigledno nema, no od namjere angažiranja radnika bez troškova ne odustaju.
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - svojevrsni bastard stručnog osposobljavanja i rada, za koji Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje naknade u visini minimalne plaće mladim ljudima bez staža u struci da bi godinu dana radili i stjecali iskustvo kod poslodavca koji za njih nema nikakvih troškova osim troškova prijevoza - posljednjih je godina postao standardni, praktički jedini način početka karijere za mlade ljude. Drugi oblici ulaska u svijet rada, poput pripravništva ili vježbeništva, zahvaljujući SOR-u gotovo su zamrli: ovog ponedjeljka na burzi rada bilo je oglašeno 805 oglasa za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) te devet oglasa za pripravništvo.
- Mi koji pak ne ispunjavamo uvjete za SOR možemo se pozdraviti s nadom da ćemo ikad odraditi i tih prvih godinu dana - kaže Lucija M., 33-godišnja profesorica stranih jezika. Zaposlila se, kaže, odmah nakon srednje škole i radila kao radnica u turizmu. Nakon desetak godina shvatila je da neće moći tako do kraja radnog vijeka i upisala fakultet.
- Iako sam već bila udata i imala dijete, bila sam stvarno visokomotivirana i završila sam fakultet u roku, kao jedna od najboljih u generaciji. Danas sam profesorica dvaju stranih jezika i imam 33 godine. I znate u koju sam se poziciju time dovela? Posao u školi ne mogu dobiti, jer svi traže SOR, za koji sam prestara. Ne mogu se vratiti ni na svoj stari posao jer sam za njega prekvalificirana. Mogu čekati svaku zimu da dva-tri tjedna radim na zamjenama dok traje sezona gripe - priča.
Oni mlađi, koji ispunjavaju uvjete dobi - osim za doista rijetke profesije, poput IT-a - već su se pomirili s tim da će prvu godinu u svijetu rada raditi za minimalac, ma koliki stupanj obrazovanja postigli, i to ako budu imali sreće. "S faksa na stručno osposobljavanje” uobičajena je krilatica na fakultetima, no situacija je došla do toga da se čak i za SOR traži veza.
- Nebrojeno sam se puta prijavljivala za SOR, i u svojem gradu i u drugim gradovima. Ne samo u Zagrebu, Splitu i Rijeci, nego i, recimo, u Gospiću. Nikad nisam bila pozvana na razgovor. Jednom me, doduše, jedan poslodavac nazvao i rekao