Otvoreni pregovori o novom iznosu minimalne plaće. Po običaju, najsporniji je - iznos
(Novi list) RJEŠENJE KRAJEM GODINE
Sindikati traže izmjene zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća s obzirom na praksu da se u zakonski minimum nerijetko uključuju dodaci, poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada
(Novilist.hr) ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskog sustava otvorilo je razgovore sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – o minimalnoj plaći za iduću godinu.
No, za sada nema nikakvih rješenja niti konkretnih dogovora oko minimalne plaće koja je u ovoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna.
Sindikati traže izmjene zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća s obzirom na praksu da se u zakonski minimum nerijetko uključuju dodaci, poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada.
Odnosno, plaća se »naštimava« pa su dodaci uključeni u zakonski minimum umjesto da se obračunavaju na njega. Tako radnik u netu bez obzira je li radio prekovremeno, praznikom, blagdanom, vikendom dobije 2.620,80 kuna, umjesto da mu taj iznos na ruke bude veći.
Poslodavci nisu protiv otvaranja razgovora o zakonu o minimalnoj plaći, međutim, kao i svih godina do sada, problematičan im je njen iznos.
Kao ni sindikati koji su to godinama tražili, i oni su skloni kompenzacijskim mjerama za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstila, kože, gume i obuće. Kompenzacijske mjere dogovaraju se s Europskom komisijom, jer bi se isplaćivale u vidu potpora za zadržavanje zaposlenosti u određenim industrijskim granama i sufinancirale bi se iz Europskog socijalnog fonda (ESF).
Međutim, taj je proces dugotrajan i zasigurno rješenja neće biti do isteka ove godine, kada bi se iznos minimalne plaće trebao znati.
No, za sada nema nikakvih rješenja niti konkretnih dogovora oko minimalne plaće koja je u ovoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna.
Sindikati traže izmjene zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća s obzirom na praksu da se u zakonski minimum nerijetko uključuju dodaci, poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada.
Odnosno, plaća se »naštimava« pa su dodaci uključeni u zakonski minimum umjesto da se obračunavaju na njega. Tako radnik u netu bez obzira je li radio prekovremeno, praznikom, blagdanom, vikendom dobije 2.620,80 kuna, umjesto da mu taj iznos na ruke bude veći.
Poslodavci nisu protiv otvaranja razgovora o zakonu o minimalnoj plaći, međutim, kao i svih godina do sada, problematičan im je njen iznos.
Kao ni sindikati koji su to godinama tražili, i oni su skloni kompenzacijskim mjerama za radno-intenzivne industrije, poput drvne, tekstila, kože, gume i obuće. Kompenzacijske mjere dogovaraju se s Europskom komisijom, jer bi se isplaćivale u vidu potpora za zadržavanje zaposlenosti u određenim industrijskim granama i sufinancirale bi se iz Europskog socijalnog fonda (ESF).
Međutim, taj je proces dugotrajan i zasigurno rješenja neće biti do isteka ove godine, kada bi se iznos minimalne plaće trebao znati.
Izvor: Novi list
Autorica: Gabrijela Galić