Opet problem oko privatizacije autocesta: Svjetsku banku brine projekt HAC-ONC-a
(Novi list)
Svjetsku banku brine što nije provedena reorganizacija niti jedne tvrtke koja upravlja autocestama. U Vladi ne žele govoriti o tome da o projektu postoji nesuglasje između ministarstava prometa i financija
ZAGREB U projektu privatizacije HAC-ONC-a kroz javnu ponudu koji bi trebao biti alternativa monetizaciji autocesta, Vlada će uz protivljenje sindikata i oporbe, po svemu sudeći imati i snažan otpor unutar vlastite administracije. Isti dan kada je na Vladi donesena odluka da se pokreće postupak privatizacije u medijima su izašle informacije da su u Ministarstvu financija zabrinuti jer je i Svjetska banka rezervirana, što je izrazila u službenom pismu, prema tom postupku te da se strahuje od toga da bi kreditori mogli odmah naplatiti cijeli dug ARZ-a koji se pripaja HAC-u, što bi značilo podizanje puno skupljih kredita i povećanje troškova kamata za 300 milijuna eura. U Svjetskoj banci nisu odgovorili na naš upit protive li se privatizaciji kroz javnu ponudu, postoji li mogućnost da kreditori naplate cijeli dug i da projekt koji je trebao značiti smanjenje pritiska na proračun kad je u pitanju otplata kredita zapravo proizvede veći trošaka.
U ime Vlade odgovor smo dobili iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i u njemu se tvrdi da su u projekt razduživanja autocesta, na njihovu inicijativu uz suglasnost Ministarstva financija, uključene razvojne banke, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koje podržavaju cjelokupni projekt te sudjeluju u istom.
U tijeku su inicijalne ocjene stanja od strane razvojnih banaka te u sklopu istog su na adrese nadležnih ministarstva upućeni komentari na cjelokupni proces. Komentari se odnose na preporuke vezane za cjelokupni projekt, a nikako se odnose na zabrinutost ili skepsu vezanu uz projekt, što potvrđuje njihovo daljnje sudjelovanje u projektu, poručuju iz Ministarstva prometa. Poručuju i to da će Vlada u suradnji s partnerima na ovom projektu iznaći najbolje rješenje i zaštiti interese svih građana Hrvatske. Dodaju i kako navodi da će se ukidanjem ARZ-a, automatski zatvarati cjelokupni dug ARZ-a nisu točni.
– EBRD je također uključen u projekt i nema namjeru tražiti prijevremenu otplatu svojih kreditnih plasmana, već osigurati dodatna sredstva da cjelokupni projekt bude uspješan. Također, naglašavamo da se ništa neće poduzimati bez dogovora s vjerovnicima odnosno bankama u ovom slučaju, zaključuju iz Ministarstva prometa.
Što se tiče pisma Svjetska banke ono je odaslano na nekoliko adresa u Ministarstvu financija i Ministarstvu prometa i dio naših sugovornika ističe da ga je Svjetska banka poslala nakon sastanaka o restrukturiranju ne samo HAC-a i ARZ-a nego i HC-a, te da u njemu izražava zabrinutost ali radi toga što te tvrtke svoje ranije kredite zamjenjuju se kreditima sve kraće ročnosti. Radi toga su u Svjetskoj banci i spremni sudjelovati u restrukturiranju duga. Od te institucije podržavaju privatizaciju kad je u pitanju sektor autocesta, ali i pripajanje ARZ-a HAC-u.
Što se tiče otplate duga ARZ-a, Svjetska banka, otkrivaju naši izvori, samo podsjeća Vladu da možda ne bi trebala odmah platiti dug te kompanije jer je dio kredita podignut pod povoljnim uvjetima kad je u pitanju trošak kamata. Ono što najviše brine Svjetsku banku je to što nije provedena reorganizacija ni u jednoj tvrtki koja upravlja cestama i autocestama, što znači da je zarada koju Hrvatska može očekivati od uključivanja privatnog sektora potencijalno manja nego da se to prethodno učinilo. Radi toga, otkrivaju naši izvori, iz Svjetske banke sugeriraju da se vodi računa o tome i da se u cijelom procesu vaga svaka odluka prije nego što se počne provoditi.
U Vladi pak nitko ne želi govoriti o tome da najblaže rečeno postoji nesuglasje između dva ključna ministarstva, prometa i financija, kad je u pitanju provođenje privatizacije u HAC-ONC-u a u što se krenulo kako bi se HAC i ARZ razdužili i kako bi se preostali dug refinancirao.