Oleg Butković: Zatražili smo od EU 100 milijuna eura za pomoć prometnom sektoru
Sva naša pažnja sada je usmjerena na pronalazak rješenja kako da nadzorni inženjeri otputuju u Kinu, ali zbog toga neće biti kašnjenja u gradnji Pelješkog mosta.
S Olegom Butkovićem, ministrom mora, prometa i infrastrukture, potpredsjednikom HDZ-a i nositeljem liste te stranke u 8. izbornoj jedinci, razgovarali smo o stanju u resoru koji je vodio četiri i pol godine i o skorašnjim izborima. Butković, među ostalim, govori i tome kako je kriza zbog koronavirusa utjecala na prometni sektor i investicije te kakve rezultate parlamentarnih izbora očekuje.
Koronakriza utjecala je na dinamiku radova na Pelješkom mostu, hoće li doći do pomicanja ugovorenih rokova za taj projekt? Ono što je bitno jest da tijekom pandemije koronavirusa veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj nisu stali. Kao i cijeli svijet, Hrvatska se susrela s problemima koje je proizvelo zatvaranje granica, a koji su se, primjerice, odrazili na organizaciju dolazaka radnika. Možda je najveći izazov s kojim smo se susreli nemogućnost odlaska nadzornih inženjera u Kinu na pregled čelične konstrukcije mosta, no imam povjerenje u izvođača radova, koji je renomirana svjetska tvrtka, i vjerujem da će imati mogućnost ubrzati radove i riješiti taj problem. Ukupno gledajući, sve probleme uspješno smo prevladali, radovi se nisu zaustavljali, most i pristupne ceste grade se i neće biti kašnjenja koja bi ugrozila planiranu dinamiku gradnje mosta. Za nastavak projekta ključan je odlazak hrvatskih nadzornih inženjera u Kinu i dolazak kineskih varilaca u Hrvatsku. Na rješavanju tog problema i osobno ste se angažirali, kao i vaše službe. Jeste li pronašli rješenje? Točno, trenutačno je sva naša pažnja usmjerena na pronalazak rješenja kako da nadzorni inženjeri otputuju u Kinu, jer zračni promet u svijetu još nije uspostavljen na razini od prije pandemije. Ali, ponavljam, kako smo i dosad sve izazove uspješno riješili, vrlo brzo naći ćemo rješenje i za tu situaciju pa sam uvjeren da će se i to riješiti već idući tjedan. S druge strane, rješavamo i situaciju s nemogućnošću dolazaka radnika iz Kine. Upravo dok razgovaramo traju pregovori između izvođača radova, tvrtke CRBC i Brodosplita, oko angažmana Brodosplitovih varilaca na gradilištu Pelješkog mosta umjesto kineskih radnika koji ne mogu doputovati. Poruka svim građanima je da smo sve izazove na vrijeme predvidjeli, počeli ih rješavati na vrijeme, a posljedica takvog načina rada je da dinamika i rok završetka Pelješkog mosta nisu ugroženi. Dapače, ne mogu ne napomenuti da mi je drago da će se još jedna hrvatska tvrtka kao Brodosplit s radnom snagom iz Hrvatske uključiti u gradnju mosta koji nam je toliko važan.
Prijevoznički sektor jedan je od onih koje je najviše pogodila koronakriza. Na koji se način tvrtkama iz tog sektora može pomoći da prežive? To je, nažalost, tako. Promet je, uz turizam, sektor koji je najpogođeniji pandemijom koronavirusa. Primio sam predstavnike i povremenog i linijskog prijevoza i svih drugih predstavnika iz sektora prometa. U Ministarstvu smo izradili dokument o štetama koje su nastale u hrvatskom prometnom sektoru tijekom pandemije i taj dokument sa zahtjevom za 100 milijuna eura već smo poslali u Europsku komisiju. Uvjeren sam da će u paketu pomoći EU Hrvatskoj ozbiljan dio od ukupno 10 milijardi eura podrazumijevati i sektor prometa. Kao i kad je riječ o Pelješkom mostu, reagirali smo vrlo brzo, pripremili niz mjera unutar cijelog prometnog sektora, primarno se nadovezujući na Vladine odluke o tri mjeseca isplate plaća, sve s ciljem da pomognemo tvrtkama iz tog sektora koliko god možemo. Sad je sva naša pozornost usmjerena na poticanje turističke sezone koja se polako vraća. Optimističan sam po tom pitanju, vjerujem da će sezone ipak biti u tolikom opsegu da se prometni sektor vrati u život. Svima nam je to važno. Kako država može pomoći Croatia Airlinesu, koji će imati goleme gubitke zbog obustave letova? Postupak pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines na kojem smo intenzivno radili, razumljivo, zaustavio se u trenutku kad je počela pandemija. U tom trenutku smo za Croatia Airlines imali dvije zainteresirane aviokompanije. Sad ćemo se ponovno posvetiti tom postupku i intenzivno ga pokrenuti. Dok on traje, naći ćemo rješenja koja će omogućiti da Croatia Airlines nesmetano posluje. Nemojmo zatvarati oči pred činjenicom da i države Europske unije spašavaju svojeaviokompanije. Samo je Lufthansa od njemačke Vlade dobila čak devet milijardi eura pomoći. Tu dijelimo sudbinu s drugima, kako je drugima tako je i nama. Puno sam razgovarao tijekom pandemije s kolegama ministrima prometa iz država EU, održali smo i nekoliko neformalnih sastanaka Vijeća ministara prometa kojima sam predsjedao, a zaključak je da je upravo zračni promet detektiran kao prvi kojem će trebati izdašna pomoć. Zaključak je da će unutar EU upravo zračni promet, a time i Croatia Airlines, dobiti određena sredstva kojim će se vratiti u život i nesmetano poslovati. Paralelno s tim nastavljamo raditi i na trajnom rješenju za Croatia Airlines, a to je pronalazak strateškog partnera.
Velik je i pad prometa i prihoda od cestarine, hoće li to utjecati na proces restrukturiranja cestarskog sektora? Ne znatno. Sigurno ćemo morati prilagoditi dinamiku i rokove realizacije nekih projekata, ali, baš kao i za sve ostalo, naći ćemo rješenje da građani i sektor to ne osjete. Donijeli smo odluku da nema ljetnog povećanja cijena cestarine, a ni koronavirus nije nas spriječio da ispunimo obećanje i ukinemo naplatu na Krčkom mostu. I to će imati financijskih posljedica na poslovanje Hrvatskih autocesta, ali mi ponajprije gledamo interes građana i poduzimamo sve da pomognemo turističkoj sezoni. Primjerice, iako je to našim građanima vjerojatno daleka tema, upravo ovdje dolazi do izražaja važnost svega što smo radili u ovom mandatu, restrukturirali financijsko poslovanje cestovnog sektora, što je dovelo do toga da Hrvatska ima dobar investicijski rejting, a to nam omogućava da dobijemo sjajne kamate i bez većih problema premostimo sve ove olakšice koje dajemo građanima. Od prvog dana mog mandata u resoru mora, prometa i infrastrukture uvodili smo strukturne reforme u cestovni sektor, jačali nadzor i planiranje unutar sektora, a povećavali smo i kvalitetu poslovanja svake tvrtke unutar njega. Rezultat svega je da je financijska slika drastično bolja, da sve cestarske tvrtke imaju znatno bolju financijsku sliku i da smo itekako otporni na ovu krizu koja je pogodila cijeli svijet. Donijeli ste odluku o spajanju HAC-a i ARZ-a i ukinuli naplatu prelaska preko Krčkog mosta. Jeste li donošenje tih odluka tempirali pred izbore s obzirom na to da je riječ o vašoj izbornoj jedinici? Kad već spominjete izbore, ja bih rekao da je ovo dobar primjer ispunjenog obećanja. Obje stvari nismo mogli riješiti preko noći i donijeti jednostranu odluku, već smo morali iscrpno i dugotrajno pregovarati s međunarodnim kreditorima da bi prije mjesec dana kao Vlada donijeli odluku o spajanju Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb. Što se tiče ukidanja mostarine na Krčkom mostu, i za to je trebalo napraviti odgovarajuću pripremu, restrukturirati poslovanje, stabilizirati ga i sve to raditi u dogovoru s našim kreditorima. Svi mi prebrzo zaboravljamo kakvu smo situaciju imali prije nešto više od pet godina. SDP-ova Vlada htjela je praktički predati naše autoceste u strane ruke, monetizirati ih i praktički prodati Krčki most. To je najbolji prikaz kontrasta između naše Vlade i one prethodne. Mi smo ukinuli mostarinu, a da je prošla ideja o monetizaciji, mostarina bi vjerojatno bila i povećana. Ovo je najbolji prikaz koliko ova Vlada nudi potpuno drukčiju sliku Hrvatske, one koja odgovorno gospodari svojim zlata vrijednim resursima. Autoceste su ostale u našem vlasništvu, sektor se financijski stabilizirao, predstavljamo nove projekte poput novog sustava naplate cestarine, obnavljamo Krčki most, gradimo nove mostove. Srećom pa je u mom resoru sve vidljivo golim okom i lako je usporediti što je bilo prije našeg mandata, a kakva je situacija sada.
Josip Bohutinski // Zagreb
Foto:
Davor Puklavec
Objavljeno:
20.06.2020.