Obračun s neradnicima ili nepodobnima u državnoj službi?
Izmjene Zakona o državnim službenicima omogućit će učinkovitiju državnu upravu i veću mobilnost službenika, istaknuli su u četvrtak u Saboru zastupnici vladajuće koalicije
Ivana KNEŽEVIĆ
(VJESNIK) ZAGREB - Izmjene Zakona o državnim službenicima omogućit će učinkovitiju državnu upravu i veću mobilnost službenika, istaknuli su u četvrtak u Saboru tijekom rasprave o tom dokumentu zastupnici vladajuće koalicije te poručili da državna služba više neće biti doživotna sinekura. Oporba je pak upozorila da bi uvođenje izvanrednog otkaza moglo postati instrumentom obračuna s nepoćudnim zaposlenicima.
Ana Lovrin (HDZ) smatra da se upravo zahvaljujući uvođenju odredbe o izvanrednom otkazu, u državnoj službi više neće morati i dvije godine trpjeti radnika koji ne želi raditi. No, oporba upozorava na moguće zloporabe.
No, Ana Lovrin (HDZ) smatra da se upravo zahvaljujući uvođenju odredbe o izvanrednom otkazu više neće morati i dvije godine trpjeti radnika koji ne želi raditi. Prema dosadašnjim zakonskim odredbama, trebalo je dvije i pol do tri godine da se na temelju negativne ocjene dobije otkaz u državnoj službi. Prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu uprave Edmonda Miletića, novim se zakonom predviđa da državni službenik može dobiti izvanredni otkaz nakon što ga se dvaput u pisanom obliku upozori da svoj posao nije obavio kvalitetno, na vrijeme i u skladu s pravilima, a on i dalje ne popravlja svoj način rada.
U HDSSB-a se slažu da glomaznu državnu upravu treba racionalizirati, no, upozoravaju da predložene mjere samo vode prema zapošljavanju podobnih. Josip Leko (SDP) također smatra spornim što će neki službenici sami moći odlučivati hoće li netko od njihovih kolega dobiti otkaz te ističe kako se ovim prijedlogom sugerira poslušnost državnih službenika.
Zastupnici su raspravljali i o Zakonu o registru zaposlenih u javnom sektoru, izrazivši zadovoljstvo idejom o centralizaciji registra tih zaposlenika. Ipak, iz oporbenih je redova upozoreno da je prijedlog zakona loš te da ga stoga ne bi trebalo donositi po hitnom postupku. Prema tom prijedlogu, između 230 i 240 tisuća državnih službenika i namještenika od 31. ožujka evidentiralo bi se u središnjem elektroničkom popisu zaposlenika, a uspostava registra stajala bi državni proračun deset milijuna kuna.
U ime HNS-a Miljenko Dorić upozorio je da podaci iz registra ne smiju biti tajni te podsjetio na skandal od prije deset godina kad su u državnoj upravi radili ljudi koji su kupili diplome. »Sjećamo se skandala kad su mnogi građani dobivali plaću u javnim poduzećima, a u biti su radili u stranačkoj centrali za potrebe stranaka«, naglasio je Dorić. Zakonom će se omogućiti pravilno upravljanje ljudskim potencijalima, a samim time i ostvariti preduvjeti za bolje funkcioniranje javnog sektora, odnosno državne uprave kao servisa građana, smatra Emil Tomljanović (HDZ).
Preuzeto s: nhs.hr