Obišli smo gradilište autoceste Žuta Lokva-Križišće

Na gradilištu obilaznice Novog Vinodolskog probijena je prva polovica 834 metra dugog tunela Zagori, jednog od dvaju najzahtjevnijih objekata, uz vijadukt Ričina, na trasi koja najvećim dijelom pokriva i dva kolnička traka budućeg nastavka autoceste A7, od Križišća do Žute Lokve, a obilaznica bi, prema riječima Sanjina Velebita Pešuta, glavnog inženjera Hrvatskih autocesta (HAC), trebala biti izgrađena u roku od dvije godine.

Sama obilaznica na trasi buduće autoceste Križišće – Žuta Lokva duga je oko sedam i pol kilometara, a zajedno s pristupnim cestama ukupno je u izgradnji nešto više od devet kilometara novih prometnica. Riječ je o lijevom kolniku, odnosno dva lijeva kolnička traka, gledano iz smjera Križišća, odnosno Selca, prema Senju i Žutoj Lokvi. Vrijednost radova je 63 milijuna eura.

 

Povoljna situacija

– Paralelno se izvode i svi zemljani radovi, podgrade i proboj tunela Zagori za desni kolnik, jer je to tehnički i ekonomski najisplativije, što će značajno olakšati i ubrzati izgradnju preostala dva kolnička traka autoceste na ovoj dionici, ističe Pešut, s kojim smo, zajedno s nadzornim inženjerom Damirom Mezakom iz tvrtke MPV, obišli gradilište buduće obilaznice i autoceste.

Izvođač radova, zajednica koju predvodi slovenski Kolektor, u gradilište obilaznice Novog uvedena je još početkom 2022. godine, a sve do ljeta prošle godine malo je bilo vidljivih radova na ovoj prilično zahtjevnoj dionici koja obuhvaća izgradnju tunela Zagori, vijadukta Ričina, dugog više od kilometra i visokog više od pedeset metara na najvišim dijelovima koji prelaze vinodolsku dolinu, no prema viđenom na gradilištu, radovi su se zahuktali, iako je i dalje teško očekivati da će biti završeni do kraja iduće godine, kako je bilo predviđeno ugovorom s izvođačima.

Zanimalo nas je kada će obilaznica biti puštena u promet, što bi ne samo skratilo putovanje svima koji prometuju Jadranskom magistralom od Crikvenice prema jugu, nego i znatno izmijenilo ljetnu svakodnevicu stanovnika i turista u Novom Vindolskom, gradu opterećenom ponekad i desecima tisuća vozila koja kroz njega prolaze u turističkoj sezoni.

– Očekujemo da će radovi biti završeni u roku od dvije godine. Možda i nešto ranije, ali o tome je prerano govoriti, odgovorio je Pešut, ističući da je situacija na gradilištu prilično povoljna za graditelje, budući da do sad nije utvrđena pojava niti jednog klizišta na trasi, a i geološki sastav materijala u tunelu omogućuje izvođenje radova bez značajnijih zastoja i nepredviđenih poteškoća.

 

– U tunelu su, za graditelje, vrlo dobri stijenski materijali, sve ide po nekom regularnom tempu, nema nekih značajnijih iznimaka ni, recimo tako, iznenađenja, tako da ne očekujemo zastoje u dinamici izvođenja, kaže Pešut.

 

Pakleni iskop

Prema onome što smo vidjeli na gradilištu, u tijeku je iskop obje tunelske cijevi, od kojih će jedna biti u funkciji obilaznice, dok će druga, do izgradnje preostala dva traka autoceste, služiti kao sigurnosni tunel, odnosno izlaz iz tunela kojim će teći promet vozila, u slučaju opasnosti. Stoga se, paralelno s iskopom dviju tunelskih cijevi, kopaju i poprečni prolazi između njih, kao evakuacijski izlazi. Odmah po izlazu iz tunela, na strani Vinodolske doline, u tijeku su i vrlo zahtjevni radovi na izgradnji uporišta stupova budućeg vijedukta.

– Vijadukt Ričina dug je nešto više od 1.050 metara, ima devetnaest raspona i osamnaest stupova koji se temelje na po šesnaest pilota ukopanih u tlo, na različitim dubinama, ovisno o sastavu tla. Na njih će biti postavljeni armiranobetonski stupovi, od kojih su najviši visine preko pedeset metara, a na stupove će biti postavljen spregnuti čelično-betonski rasponski sklop, s rasponima od preko pedeset metara. Najviši dijelovi vijadukta bit će visoki preko pedeset metara. Sada se radi na pilotima koji idu u tlo, i na naglavnim pločama na koje dolaze stupovi. Što se tiče temeljenja i zemljanih radova, obavljeno je oko pedeset posto radova, ističe Pešut.

Pripremni radovi na čišćenju trase su završeni, a odrađeno je i više od trećine zemljanih radova, pri čemu su izmještene i trase dalekovoda, a ništa manje zahtjevni nisu ni radovi na pristupnim pravcima budućoj obilaznici i autocesti, kojih će biti ukupno četiri. Kako objašnjava Pešut, obilaznici će vozači moći pristupiti s Jadranske magistrale, kod Selca i poslije Povila, gledano u smjeru od Novog Vinodolskog prema Senju, ali i s prometnica koje vode prema zaleđu Crikvenice i Novog Vinodolskog. S obje strane na obilaznicu će se moći pristupiti preko dva pravca, sa strane Crikvenice u Selcu ili sa županijske ceste od Selca prema Bribiru, a sa strane Novog Vinodolskog s Jadranske magistrale kod Povila te sa županijske ceste koja do Novog vodi prema Zagonu, Ledenicama i ostalim mjestima zaleđa Novog. Time će se omogućiti ne samo pristup zaobilaznici za stanovnike zaleđa Crikvenice i Novog, nego i alternativni pravci pristupa u slučaju prometnih nesreća i drugih eventualnih zatvaranja pristupa s Jadranske magistrale, odnosno državne ceste D8.

 

Javni natječaj

– Na čvoru Selce izvedeni su pripremni radovi na pristupu tunelu s južne strane, kao i na čvoru Novi Vinodolski, gdje je odrađen dio zemljanih radova. U tijeku je priprema za izgradnju popratnih objekata, podvožnjaka Povile, podvožnjaka na županijskoj cesti prema Donjem Zagonu, što će omogućiti i pristup sa županijskih cesta Ž5094, sa strane Novog Vinodolskog, i Ž5062, sa strane Selca, odnosno Bribira.

Obilaznica Novog Vinodolskog prva je dionica autoceste Križišće – Žuta Lokva na kojoj je započeta izgradnja, dok je početkom ove godine raspisan javni natječaj za dvije poddionice, od Križišća do Jadranova i od Jadranova do Selca, ukupne procijenjene vrijednosti 310 milijuna eura, pri čemu je procijenjena vrijednost prve poddionice 110 milijuna eura, a druge 200 milijuna eura. Paralelno, objavljen je i natječaj za izgradnju autoceste prema Dubrovniku, za prve dvije poddionice na A1, Rudine-Slano i Slano PUO Mravinjac, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 380 milijuna eura. Ovim projektima, izgradnjom autocesta od Križišća do Žute Lokve i od Ploča, odnosno Metkovića do Dubrovnika, Hrvatska bi u cijelosti izgradila koridor Jonsko-jadranske autoceste na svom teritoriju.

 

HAC-u odobren kredit od 2 milijarde i 172 milijuna eura

HAC će izgradnju dionica autocesta od Križišća do Žute Lokve i od Metkovića do Dubrovnika financirati kreditnim zaduženjem za koje je ova državna tvrtka dobila odobrenje Vlade u rujnu prošle godine. HAC-u je kredit odobren od grupe poslovnih banaka, u iznosu od dvije milijarde i 172 milijuna eura, za reprogramiranje otplate postojećih kreditnih zaduženja te za financiranje dijela troškova izgradnje autocesta na dionicama od Križišća do Žute Lokve te na krajnjem jugu Hrvatske, od Metkovića do Pelješkog mosta, te od čvora Doli na Pelješcu do Dubrovnika. Vlada je HAC-u izdala jamstva u iznosu vrijednosti kredita, a sredstva će HAC-u u dvije tranše isplatiti grupa koju čine Croatia banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Imex banka, Istarska kreditna banka Umag, Karlovačka banka, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka. U prvoj tranši banke će HAC-u isplatiti 1,572 milijarde eura, a u drugoj još 600 milijuna, čime će HAC produljiti rok otplate postojeća tri kredita u vrijednosti 1,572 milijarde eura za deset godina, do 2041. godine, te osigurati 600 milijuna eura od planiranih 1,31 milijardu za ulaganje u nastavak izgradnje autocesta, dok bi ostatak sredstava za njihovu gradnju HAC trebao osigurati iz vlastitih prihoda.