Novi udar na standard: Koliko će nas koštati novi prirezi?
Novi udar na standard prijeti kroz povećanje prireza. Neki će ga gradovi i općine tek uvesti po prvi put, neki će ga udvostručiti, a neki neće mijenjati, piše portal Pametna kuna
Bankamagazin - Iako je ukinut nepopularni harač, novi udar na standard prijeti kroz jednako nepopularnu mjeru - povećanje prireza. Neki će ga gradovi i općine tek uvesti po prvi put, neki će ga udvostručiti, a neki neće mijenjati, piše portal Pametna kuna.
Tako će građani Rijeke, nakon što su 17 godina plaćali prirez od 6,25 posto, od 1. siječnja plaćati čak 12 posto prireza.
I Kutina povećava prirez s10 na 12 posto (uz to i komunalnu naknadu za 22 posto), općina Popovača sa četiri na šest posto, Lišane Ostrovičke uvode stopu od šest posto, Podgorač pet posto, pridružujući se tako onim općinama koje su to već učinile tijekom 2010. godine.
Povećanju ili uvođenju prireza od 2011. godine pribjeći će zasigurno još mnogi gradovi i općine koji se muče s proračunima za sljedeću godinu, s obrazloženjem da je to socijalno najpravednije, jer najviše kači one koji imaju najveća primanja.
U Rijeci su tako izračunali kako će povećanje prireza na 12 posto na plaću od 2.800 kuna biti 3 kune više nego do sada, na prosječnu plaću od 5.400 kuna 34 kune više, za plaću od 10.000 kuna 62 kune više.
Vlada uzela, pa se snalaze
"U posljednje dvije godine država signalizira lokalnoj samoupravi da smanjenje prihoda nadomjesti povećanjem prireza, a posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak država je gradove praktično natjerala da to i učine. Od početka primjene izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. srpnja do 31. listopada 2010. prihodi od poreza na dohodak su manji za 11,6 posto, što znači da će do kraja 2010. prihodi od poreza na dohodak biti za 1,2 milijarde kuna manji u odnosu na 2009., odnosno 225 milijuna kuna manji u odnosu na 2007. Da bi gradovi nadomjestili ovogodišnje smanjenje prihoda od poreza na dohodak, stope prireza bi se u prosjeku morale povisiti za 10,5 postotnih poena u odnosu na današnje", poručuju iz Udruge gradova.
Još se ne zna koji će sve gradovi pokrenuti nepopularnu mjeru podizanja prireza, kako bi nadoknadili debele minuse u kojima se nalaze. Gradovi koji to koji to i ne učine, nove namete uvest će najvjerojatnije kroz povećanja cijena vrtića, dokidanjem subvencija, povećanjem komunalnih naknada i slično.
U Udruzi gradova još su od proljeća upozoravali kako će zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojega je od srpnja uvela Vlada, biti prisiljeni pronaći nove izvore financiranja školstva, kulture, vrtića, sporta, gradskog prijevoza i drugih socijalnih programa, naročito kada i dalje pada zaposlenost, investicije, stagnira građevinarstvo i prihodi od prodaje nekretnina.
Zakon pred Ustavnim sudom
Od Ustavnoga suda Udruga gradova zatražila je i preispitivanje ustavnosti Vladine izmjene Zakona o porezu na dohodak. Dođe li do te tražene porezne promjene, prirez bi se mogao vratiti na staro, odnosno smanjivati, najavio je riječki gradonačelnik Veljko Obersnel.
Optimistične vijesti za sada stižu iz Zadra, Koprivnice, Samobora, čiji građani žive u prireznoj oazi - jer prireza nema, a gradonačelnici ovih dana poručuju da ni ne razmišljaju o njegovom uvođenju, iako im je sve teže ispunjavati sve zacrtane programe.
Ni i u Osijeku, gdje je prirez 13 posto, ne razmišljaju o promjeni.
Prema povećanju prireza nije se okrenuo ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ali najavljeni rast cijena vrtića, dokidanja subvencija prijevoza i drugim mjerama Zagrepčanima slijedi direktni pad standarda i udar po džepovima, uz ionako najveći prirez u državi.
Maksimalni mogući prirez
Stopu prireza porezu na dohodak određuje općina ili grad, ali propisani su maksimalni iznosi do kojega to mogu učiniti, ovisno o tipu ili veličini jedinice lokalne ili regionalne samouprave:
- sve jedinice lokalne uprave mogu odrediti 10 posto prireza
- gradovi do 30.000 stanovnika maksimalno 12 posto
- gradovi s više od 30.000 stanovnika mogu imati prirez od 15 posto
- Grad Zagreb može uvesti prirez čak od 30 posto (sada je 18 posto)
Povećanju ili uvođenju prireza od 2011. godine pribjeći će zasigurno još mnogi gradovi i općine koji se muče s proračunima za sljedeću godinu, s obrazloženjem da je to socijalno najpravednije, jer najviše kači one koji imaju najveća primanja.
U Rijeci su tako izračunali kako će povećanje prireza na 12 posto na plaću od 2.800 kuna biti 3 kune više nego do sada, na prosječnu plaću od 5.400 kuna 34 kune više, za plaću od 10.000 kuna 62 kune više.
Vlada uzela, pa se snalaze
"U posljednje dvije godine država signalizira lokalnoj samoupravi da smanjenje prihoda nadomjesti povećanjem prireza, a posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak država je gradove praktično natjerala da to i učine. Od početka primjene izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. srpnja do 31. listopada 2010. prihodi od poreza na dohodak su manji za 11,6 posto, što znači da će do kraja 2010. prihodi od poreza na dohodak biti za 1,2 milijarde kuna manji u odnosu na 2009., odnosno 225 milijuna kuna manji u odnosu na 2007. Da bi gradovi nadomjestili ovogodišnje smanjenje prihoda od poreza na dohodak, stope prireza bi se u prosjeku morale povisiti za 10,5 postotnih poena u odnosu na današnje", poručuju iz Udruge gradova.
Još se ne zna koji će sve gradovi pokrenuti nepopularnu mjeru podizanja prireza, kako bi nadoknadili debele minuse u kojima se nalaze. Gradovi koji to koji to i ne učine, nove namete uvest će najvjerojatnije kroz povećanja cijena vrtića, dokidanjem subvencija, povećanjem komunalnih naknada i slično.
U Udruzi gradova još su od proljeća upozoravali kako će zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojega je od srpnja uvela Vlada, biti prisiljeni pronaći nove izvore financiranja školstva, kulture, vrtića, sporta, gradskog prijevoza i drugih socijalnih programa, naročito kada i dalje pada zaposlenost, investicije, stagnira građevinarstvo i prihodi od prodaje nekretnina.
Zakon pred Ustavnim sudom
Od Ustavnoga suda Udruga gradova zatražila je i preispitivanje ustavnosti Vladine izmjene Zakona o porezu na dohodak. Dođe li do te tražene porezne promjene, prirez bi se mogao vratiti na staro, odnosno smanjivati, najavio je riječki gradonačelnik Veljko Obersnel.
Optimistične vijesti za sada stižu iz Zadra, Koprivnice, Samobora, čiji građani žive u prireznoj oazi - jer prireza nema, a gradonačelnici ovih dana poručuju da ni ne razmišljaju o njegovom uvođenju, iako im je sve teže ispunjavati sve zacrtane programe.
Ni i u Osijeku, gdje je prirez 13 posto, ne razmišljaju o promjeni.
Prema povećanju prireza nije se okrenuo ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ali najavljeni rast cijena vrtića, dokidanja subvencija prijevoza i drugim mjerama Zagrepčanima slijedi direktni pad standarda i udar po džepovima, uz ionako najveći prirez u državi.
Maksimalni mogući prirez
Stopu prireza porezu na dohodak određuje općina ili grad, ali propisani su maksimalni iznosi do kojega to mogu učiniti, ovisno o tipu ili veličini jedinice lokalne ili regionalne samouprave:
- sve jedinice lokalne uprave mogu odrediti 10 posto prireza
- gradovi do 30.000 stanovnika maksimalno 12 posto
- gradovi s više od 30.000 stanovnika mogu imati prirez od 15 posto
- Grad Zagreb može uvesti prirez čak od 30 posto (sada je 18 posto)
Preuzeto s: nhs.hr