NOVI POREZI Bogatima još više, stradava srednji sloj
(Slobodna Dalmacija)
IZRAČUN ‘SLOBODNE’ POKAZUJE DA ĆE PLAĆE PORASTI, PRIMJERICE, ONIMA S MANJIM PRIMANJIMA, ALI I EKSTRABOGATIM MENADŽERIMA
Direktori koji sada primaju neto plaću od 40.000 i više kuna trebali bi najviše profitirati od uvođenja novih stopa poreza na dohodak, nešto manje učitelji i trgovci, a najlošije bi mogli proći liječnici i ostali zaposleni koji zarađuju 12.000 kuna jer će njihove bušte biti tanje.
Stopa manje, 5 posto više
Rezultat je to naše grube i okvirne računice, napravljene uz nekoliko pretpostavki jer je Vlada samo najavila da planira smanjiti broj i visinu stopa poreza na dohodak s 15, 25, 35 i 45 posto na 12, 25 i 40 posto. Kako se još uvijek ne zna kako će izgledati novi porezni razredi i hoće li se mijenjati visina osobnih odbitaka – neoporezivih dijelova dohodaka, napravili smo kalkulaciju za Splićane koji ne uzdržavaju djecu, uz pretpostavku da će osobni odbici ostati na razini sadašnjih i da će se porezni razredi biti vrlo slični današnjim.
Sada se s 15 posto oporezuju porezne osnovice plaće do 3600 kuna, stopom od 25 posto udara se na zarade od 3600 do 9000 kuna, s 35 posto oporezuje osnovica od 9000 do 25.200 kuna, a na sve preko 25.200 kuna plaća se porez od 45 posto.
Pretpostavili smo da će najniži razred ostati nepromijenjen i na njega smo obračunali porez od 12 posto, na osnovicu od 3600 do 9000 kuna obračunali smo 25 posto, a na sve iznose preko 9000 kuna – 40 posto.
Lova na lovu
Rezultati koje smo dobili pokazuju da će jedna menadžerska neto plaća od 40.000 kuna u takvoj okvirnoj kalkulaciji porasti za 1549,4 kune jer će najveći dio te bušte koji sada dolazi pod udar stope od 45 posto biti oporezivan s manjom stopom od 40 posto.
Liječnici opće prakse čije se zarade, po jednom istraživanju, kreću od 4300 do 12.000 kuna, ako imaju sreću da zarađuju ovaj maksimum, ostat će kraćih rukava za 174,5 kuna jer će upasti u škare poreza od 40 posto, dok im je sada maksimalna stopa 35 posto.
Uobrazovanju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća 5246 kuna (12 kuna manje od prosječne bušte u Hrvatskoj) i učitelji koji toliko zarađuju po našoj bi računici mogli dobiti 118,8 kuna više. Glavnina tih plaća sada se oporezuje stopom od 15 posto, a ubuduće bi trebala trpjeti manji pritisak od 12 posto.
Zbog toga bi za 87,97 kuna trebala porasti i prosječna plaća u trgovini na malo koja po statistici iznosi 4023 kune. Kolike će nam plaće biti ovisi o potezima Vlade i Ministarstva financija koji će odlučiti o tome kako će izgledati porezni razredi, a uz to mogu, kako bi malo amortizirali ukidanje brojnih poreznih olakšica, malo povećati osnovni odbitak – neporezivi dio plaće iz kojeg se računaju odbici (olakšice) na djecu - sa sadašnjih 1800 kuna. A i o tome ovisi “težina” neto plaća.
KALKULATOR SD
TRGOVAC
Bruto plaća: 5578 kuna; Porez i prirez sada: 439,30 kn; Neto plaća sada: 4023 kn
Porez i prorez po novom: 351,43 kn; Neto plaća novo: 4110,97 kn - porast 87,97 kn
UČITELJ
Bruto plaća: 7508,62 kn; Porez i prirez sada: 760,90 kn; Neto plaća sada: 5246 kn
Porez i prirez novo: 642,10 kn; Neto plaća novo: 5364,80 kn - porast 118,80 kn
LIJEČNIK
Bruto plaća: 20.166,67 kn; Porez i prirez sada: 4132,13 kn; Neto plaća sada: 12.000 kn
Porez i prirez novo: 4306,63 kn; Neto plaća novo: 11.826,17 kn - Smanjenje 174,50 kn
MENADŽER
Bruto plaća: 77.580 kn Porez i prirez sada: 29.209,95 kn; Neto plaća sada: 40.000 kn;
Porez i prirez novo: 27.660,60 kn; Neto plaća novo: 41.549,40 kn - porast 1549,40 kn
PRETPOSTAVKA ‘SLOBODNE’
- 12 posto poreza na plaće do 3600 kuna
- 25 posto na dio plaće od 3600 do 9000 kuna
- 40 posto na dio plaće iznad 9000 kuna
Čačić: Uvrede razumu
Svi koji su ikada pokušavali riješiti probleme, znaju za pravilo da ako želiš biti sasvim siguran da nećeš napraviti ništa, onda si zadaj u zadatak da napraviš sve - tim se riječima predsjednik HNS-a Radimir Čačić osvrnuo na Vladin projekt borbe protiv krize.
Čačić je razočaran jer smatra da je nada postojala, a brine ga što vladajući nisu predstavili konkretne brojke, rokove i projekte koje će realizirati, kao što je, kako kaže, to napravio on kada je obećao 300 kilometara autoceste, za tri godine, po cijeni od tri milijarde njemačkih maraka.
- Nije u redu da se ovaj kolaps svaljuje na svjetsku krizu, jer da je tako, mi bismo zajedno s ostatkom svijeta bili na putu za oporavak i takve tvrdnje predstavljaju uvredu zdravom razumu. Kao i tvrdnja kako „moramo mijenjati naša shvaćanja“, jer izgleda da smo svi odgovorni osim onih 15 ljudi u Vladi koji troše naš novac i očito glupo njime raspolažu - kazao je Čačić.
Čačić je razočaran jer smatra da je nada postojala, a brine ga što vladajući nisu predstavili konkretne brojke, rokove i projekte koje će realizirati, kao što je, kako kaže, to napravio on kada je obećao 300 kilometara autoceste, za tri godine, po cijeni od tri milijarde njemačkih maraka.
- Nije u redu da se ovaj kolaps svaljuje na svjetsku krizu, jer da je tako, mi bismo zajedno s ostatkom svijeta bili na putu za oporavak i takve tvrdnje predstavljaju uvredu zdravom razumu. Kao i tvrdnja kako „moramo mijenjati naša shvaćanja“, jer izgleda da smo svi odgovorni osim onih 15 ljudi u Vladi koji troše naš novac i očito glupo njime raspolažu - kazao je Čačić.
S. Brajković
Helena Budiša: udariti po neplatišama
Država bi trebala biti primjer urednog platiše, te redovito podmirivati svoje obveze, pa je svakako dobro da je shvatila da je i ona generator nelikvidnosti u privredi. Jednokratno podmirenje dospjelih dugova sigurno će pomoći poduzetnicima u prevladavanju ovog kriznog. Nadamo se samo da to sredstvo neće stići prekasno - komentirala je revizorica Helena Budiša točku ekonomskog programa o rješavanju nelikvidnosti.
Naravno, veli Budiša, ako ta sredstva budu redovito stizala u obećanim rokovima, na njih će poduzetnici moći računati, te tako i planirati kako ih uložiti u razvoj koji će generirati nova radna mjesta te gospodarski rast.
- Država bi trebala kažnjavati neredovite platiše, jer u ovom slučaju loše tvrtke za sobom povlače uspješne tvrtke koje su imale budućnost i prosperitet te otvarale radna mjesta, a to se u normalnom društvu nikako ne bi smjelo tolerirati, nego sankcionirati - zaključuje Budiša.
M. DRUŽIJANIĆ
Željko Perić: Zašto olakšica na popravak zuba ?
Provedba mjera predviđena je u tri faze, dio do kraja ove godine, drugi dio do ulaska u Europsku uniju i treći do 2020. godine.
Posebna pozornost posvećena je mjerama za poboljšanje investicijske klime i eliminacije svih dosadašnjih prepreka za ulaganja, a to su bili financijska nedisciplina, korupcija, sporo izdavanje dozvola i nefleksibilna situacija oko radnog zakonodavstva.
Vjerujem da će dosljedna provedba mjera iz ovoga područja rezultirati atraktivnjim poslovnim okruženjem za poslodavce i nove investitore, ali u isto vrijeme i povećanom sigurnosti pronalaska zaposlenja za radnike, napominje Željko Perić, direktor tvrtke “Caper” i jedan od savjetnika premijerke Kosor.
Vlada će morati napraviti i neophodne rezove u javnoj potrošnji i dodatno profesionalizirati upravljanje javnim poduzećima, za što su također predviđene mjere, a što treba donijeti dodatne uštede i poboljšanje efikasnosti.
Svjesni smo da samo kvalitetne investicije otvaraju nova radna mjesta pa mjere za poticanje novih ulaganja idu u dva smjera.
Svjesni smo da samo kvalitetne investicije otvaraju nova radna mjesta pa mjere za poticanje novih ulaganja idu u dva smjera.
Vlada je jasno dala na znanje da će inicirati ulaganja u energetiku, željezničku infrastrukturu, luke, navodnjavanja, ekologiju i obrazovanje, ali isto tako da će primijeniti drugačiji model od dosadašnjega, odnosno da će u puno većoj mjeri u realizaciji ovih investicija sudjelovati privatni kapital, a manje javni sektor.
Analize su pokazale da su olakšice za npr. zubnu protetiku, kamate na stambene kredite i slično koristile uglavnom ionako imućnijima, a ne siromašnijima.
Zbog toga bi se one ukinule i tako otvorio prostor smanjenju niže stope poreza na dohodak (s 15% na 12%) pa bi se povećale najniže neto plaće i pojednostavio način obračuna i sadašnje golemo administriranje oko povrata poreza.
Lj. VUKO
Ante Babić: Država će se ponovno zadužiti
Za predviđeno smanjenje nelikvidnosti i plaćanje državnih računa ne vidim drugog izvora novca osim zaduženja države, pretpostavljam da će se ići na prodaju obveznica na europskom tržištu koje je sada jako likvidno i gladno novih papira.
Time će se poplaćati računi do 1. srpnja. Da bi to napravili, jedan od instrumenata su i porezi. Poreznoj upravi će ostati više novca jer su porezne olakšice koštale više nego što će država vratiti smanjivanjem poreznih stopa i harača, napominje mikroekonomist Ante Babić.
Potpora iz AZ Fonda: Konačno promjene u mirovinskom sustavu
Drago nam je da netko respektira činjenicu koja je očigledna. Naime, još jednom je potvrđeno da stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup treba podići, ali bitna je provedba.
Čekamo da se to ugradi u zakonske propise i provede, ističu u AZ fondu, najvećem obveznom mirovinskom fondu čija je neto imovina premašila 12,38 milijardi kuna od ukupno 31,34 milijarde u četiri obvezna mirovinska fonda, a broj članova dosegnuo 551.572 od ukupno njih 1,5 milijuna.
U AZ-u ocjenjuju pozitivnim dizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i penaliziranje ranijeg umirovljenja. “Mirovince” veseli i najava poreznih olakšica poslodavcima za izdavajanja u treći mirovinski stup, na tu su potrebu ukazivali godinama kako bi više zaživjela dobrovoljna mirovinska štednja. Dosad je osnovano 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, a s ovom Vladinom najavom moglo bi ih biti puno više.
Ukidanje poreznih olakšica građanima za štednju u trećem stupu, kažu u AZ-u, ne raduje nas, ali i to ima smisla. To je sada žrtva koja će se dugoročno pokazati dobrom.
LJ.VUKO
Zdeslav Šantić: Bez žurbe ići u mirovinu
Ne bih ove mjere nazvao programom gospodarskog oporavka, ovo su nužne strukturne reforme, na oporavak će utjecati impulsi iz eurozone.
U kratkom roku ovo će donijeti povećane troškove i negativne posljedice za gospodarstvo koje će i dalje osjećati pritiske zbog smanjene potrošnje kućanstava, uvjeren je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
- Ove mjere su bile nužne i predstavljaju važan iskorak u promjeni gospodarske politike. Država mora smanjiti svoje troškove, prilagoditi se manjim prihodima.
Nelikvidnost upravo potječe od države i javnih tvrtki.
Banke imaju interesa financirati državu da novim zaduživanjem podmiri svoje dugove, to bi bilo dobro za sve.
Što se tiče poreznih olakšica građanima, podržavam njihovo ukidanje jer su uglavnom dobivali oni koji su imali više.
Uz to, bio je prevelik administrativni trošak obrade svih poreznih prijava. Ukidanje olakšica za kamatu na stambene kredite može negativno utjecati na one koji su se i radi toga odlučili na kupnju stana, ali s druge strane može donijeti promjene stambene politike.
Stopa poreza na dohodak ne bih mijenjao, ali bih snizio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer oni više utječu na cijenu rada, a time i slabiju konkurentnost gospodarstva.
Nezaposlenost se do sada pogrešno tretirala sa socijalnog, a ne gospodarskog aspekta.
Dosadašnji pristup ranijem umirovljenju je totalno pogrešan, pa je dobro da se to mijenja. Zapravo, kako se životni vijek produljio, normalno je i da se pomiče dobna granica za odlazak u mirovinu, zaključuje Zdeslav Šantić.
U kratkom roku ovo će donijeti povećane troškove i negativne posljedice za gospodarstvo koje će i dalje osjećati pritiske zbog smanjene potrošnje kućanstava, uvjeren je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
- Ove mjere su bile nužne i predstavljaju važan iskorak u promjeni gospodarske politike. Država mora smanjiti svoje troškove, prilagoditi se manjim prihodima.
Nelikvidnost upravo potječe od države i javnih tvrtki.
Banke imaju interesa financirati državu da novim zaduživanjem podmiri svoje dugove, to bi bilo dobro za sve.
Što se tiče poreznih olakšica građanima, podržavam njihovo ukidanje jer su uglavnom dobivali oni koji su imali više.
Uz to, bio je prevelik administrativni trošak obrade svih poreznih prijava. Ukidanje olakšica za kamatu na stambene kredite može negativno utjecati na one koji su se i radi toga odlučili na kupnju stana, ali s druge strane može donijeti promjene stambene politike.
Stopa poreza na dohodak ne bih mijenjao, ali bih snizio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer oni više utječu na cijenu rada, a time i slabiju konkurentnost gospodarstva.
Nezaposlenost se do sada pogrešno tretirala sa socijalnog, a ne gospodarskog aspekta.
Dosadašnji pristup ranijem umirovljenju je totalno pogrešan, pa je dobro da se to mijenja. Zapravo, kako se životni vijek produljio, normalno je i da se pomiče dobna granica za odlazak u mirovinu, zaključuje Zdeslav Šantić.
Hrvoje Marušić: Tri milijarde eura ulaganja čekaju
Veliki je Vladin pomak što su napokon shvatili da postoji problem u preprekama ulaska stranih ulaganja, jer se do sada država čudila što se u nas ne ulaže nego, recimo, u Češkoj ili drugim zemljama u okruženju – komentirao je Hrvoje Marušić iz HUP-a točku Vladina Ekonomskog programa vezanog uz uklanjanje prepreka za strana ulaganja.
Mislim da je ovo početak jednog kvalitetnog prijateljstva, nada se Marušić.
U samo tri jadranske županije, navodi Marušić, zbog loše administracije, nameta, birokracije, volje lokalnih moćnika i reketarenja neizvjesno je 20-ak investicija vrijednih tri milijarde eura.
Liberalizacijom tržišnih uvjeta stvari bi se pomaknule s mrtve točke, primjerice, i kada je GUP u pitanju.
Investitori se prozivaju zbog izmjena prostornih planova, a ti isti koji prozivaju ne računaju na to da bez investicija nema ni novca, ali ni punjenja proračuna.
- Što bi, recimo, jedan Fiat radio u zaleđu Dalmacije ako je izgradnja tvornice za tog proizvođača automobila sada ravna nemogućoj misiji. Neće mu pasti na pamet opet doći ovamo kad vidi s čim se mora boriti, pa će lokaciju tražiti na drugome mjestu, u drugoj državi - kaže Marušić koji priljev novca od stranih ulaganja u Dalmaciji ne vidi samo kroz hotelske lance već kroz različite proizvodne pogone smještene u Dalmatinskoj zagori.
M. DRUŽIJANIĆ
STRAH OD MJERA Sinjani: Ne režite sirotinji ....
Mi koji primamo stalnu naknadu za nezaposlene poručujemo Vladi da nam, ako ima od čega, umanji primanja i tim novcem neka premijerka Kosor sebi kupi novi broš. Ja spadam u tragične rekordere. Nakon 26 godina rada u tvornici “Dalmatinka”, od 1999. godine primam stalnu novčanu naknadu i ona je s 900 kuna do danas narasla na 1200.
Bila bih puno sretnija da sam radila i primala plaću, a ne ovako ni primanja ni sutra mirovine – kaže nam Sinjanka Šima Alat komentirajući najavljene Vladine restrikcije.
Od 3496 nezaposlenih iz evidencije sinjske ispostave Zavoda za zapošljavanje, s kojom brojkom je započeo utorak, njih oko 1100 su korisnici novčane naknade. Više od 100 nezaposlenih su korisnici stalne novčane naknade.
U pravilu je riječ o osobama koje su pred pravom na prijevremenu mirovinu. Njima, kako se dade zaključiti, po do sada poznatoj nakani Vlade, ne prijeti opasnost da će im naknada biti ukinuta.
- Što mi mogu ukinuti? Ja sam 29 godina radila kao trgovkinja u “Dalmi” i ostala bez posla. Do mirovine mi fali još godinu dana i narušeno mi je zdravlje. Ne vjerujem da će mi ukinuti naknadu. U obitelji nas je petero nezaposleno, ja i četvero djece. Treba otvarati radna mjesta, a ne rezati sirotinji – kaže Nediljka Žižić iz Otoka.
- Novčana naknada je nužno zlo. Ja je koristim već 11 mjeseci i uskoro mi prestaje to pravo. Kamo sreće da je nikada nisam koristila. Radila sam deset godina kod istog poslodavca i dobila otkaz. Bila bih puno sretnija da umjesto naknade imam radno mjesto i posao za koji ću dobivati plaću. Na nesreću, ovih 1090 kuna koje dobivam puno znače mojoj obitelji jer mi muž radi u tvrtki u kojoj su plaće neredovite – rekla nam je Ljubica Leskur.
Najveći dio nezaposlenih Sinjana koji koriste novčanu naknadu izgubit će to pravo idućih mjesec-dva.
Sadašnji izgledi nezaposlenih da dođu do radnog mjesta su manje-više nikakvi. Samo prošlog mjeseca Zavodu je prijavljeno 250 novih nezaposlenih, uglavnom iz radnog odnosa. Od ukupnog broja nezaposlenih 2162 su žene. Posljednjih 12 mjeseci broj nezaposlenih povećan je oko tisuću.
Toni Paštar
Izvor: Slobodna Dalmacija
Piše SANJA STAPIĆ
Objavljeno: 20.4.2010.