Nema novca za vojsku nezaposlenih
Probijen proračun HZZ-a od 1,18 milijardi kuna
Broj korisnika naknade povećao se u odnosu na lani za 21 tisuću radnika koji su ostali bez posla, pa je u nepuna četiri mjeseca potrošeno već pola planiranog proračuna
(NOVI LIST) ZAGREB – Od početka ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje već je isplatio 582,67 milijuna kuna naknade za nezaposlene, gotovo polovinu sredstvava planiranih proračunom za tu svrhu.
Točnije, od 1,18 miljarde kuna za naknade radnicima koji su ostali bez posla već je potrošeno 49,3 posto tih sredstava. Na razini godine tako će državnoj burzi za zapošljavanje nedostajati najmanje 30 posto sredstava za naknade za vrijeme nezaposlenosti, odnosno za toliko bi burza trebala premašiti proračun.
Prema podacima državne burze, u ožujku je novčanu naknadu za nezaposlene koristilo 89,9 tisuća osoba ili 28,2 posto ukupnog broja nezaposlenih. Prosječna isplaćena novčana naknada iznosila je 1.512 kuna. Primjera radi, na razini cijele 2008. godine novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti primalo je 57.258 osoba ili 24,2 posto ukupnog broja nezaposlenih na razini te godine.
Lani je, pod naletom otpuštanja u gospodarstvu porasla nezaposlenost, ali i broj korisnika novčane naknade. Tako godišnji prosjek kazuje da je naknadu za nezaposlene koristilo 68.967 osoba ili 26,2 posto ukupno nezaposlenih. U prvom ovogodišnjem tromjesječju, u odnosu na cijelu prošlu godinu, broj korisnika naknade povećao se za gotovo 21 tisuću radnika koji su ostali bez posla.
Kada bi se, pak, prvo tromjesečje ove godine uspoređivalo s istim razdobljem lani, pokazatelji su nesmiljeni. Naime, lani je u tom periodu utrošeno 22,2 posto ukupnog lanjskog iznosa naknada. U prvom dijelu prošle godine mnogi su poslodavci u realnom sektoru još uvijek pokušavali sa sindikatima dogovorarati poteze koji radnike ne bi poslali na burzu – od smanjenja plaća, korištenja godišnjih odmora, slanja radnika na čekanje. No, te su mjere bile kratka daha, pa su, kako je godina odmicala, otpuštanja bujala. I kada se sve zbroji i oduzme, lani je ukupno za naknade nezaposlenima isplaćeno 1,25 milijardi kuna ili 9,2 posto sredstava više no što je planirano početkom godine. Ove godine taj se trend dodatno ubrzao.
Vlada je prošli tjedan, predstavljajući mjere gospodarskog oporavka, najavila i neke novine koji se tiču nezaposlenih, odnosno jačanje njihove zaštite. Tako bi državna pomoć dugotrajno nezaposlenima trebala rasti. Riječ je o starijim radnicima koji nakon gubitka posla novi teško nađu i u pravilu na burzi dočekaju mirovinu. Konkretnih podataka o tome što Vlada planira za sada nema. Ovu srijedu o mjerama Vlade razgovarat će se s poslodavcima i sindikatima na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Sindikati već duže vrijeme upozoravaju da nezaposlene radnike treba dodatno zaštiti.
Zanimljivo je i da su sindikati javnih službi predložili, i prije no što je Vlada u natuknicama navela što planira raditi kako bi zemlju izvela na put oporavka, da se sredstva koja im vlast planira uskratiti neisplatom regresa, božićnice i dara za djecu u ovoj godini usmjere prema nezaposlenima, za jačanje njihovog položaja. Riječ je o ukupno 640 milijuna kuna koje Vlada kao poslodavac namjerava uskratiti radnicima u državnim i javnim službama u ovoj godini. No, sindikati su Vladin plan odbili, očekujući da se s njima pregovara. U pregovorima, koji bi trebali započeti danas, sindikati će vjerojatno pristati na odricanja, pod uvjetom da im poslodavac oduzeto nadoknadi kada dođu bolja vremena.
Koliko ozbiljno misli Vlada, vidjet će se na rebalasu proračuna. Preraspodjele u državnoj kasi, koje bi trebale potaknuti oporavak, planiraju se provesti prije ljetne saborske stanke, dakle najkasnije tijekom lipnja.
Na Burzi najviše KV i VKV radnika
Od ukupno 89,9 tisuća sadašnjih korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, više od 44,3 tisuće su žene. Državna burza nema podataka o tome koliko se nezaposlenih radnika može smatrati trajno nezaposlivima. Prema dostupnim podacima, među korisnicima naknade za nezaposlene najviše je radnika s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, odnosno KV i VKV radnika, njih gotovo 35,5 tisuća. Više od 23,6 tisuća korisnika novčane naknade ima četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, dok osnovnu školu ima nepunih 20,8 tisuća radnika, a bez ikakvog obrazovanja je nešto više od četiri tisuće nezaposlenih koji koriste novčanu naknadu.
Do početka prošle godine najviša naknada za nezaposlene bila je 1,2 tisuće kuna. Lani se počeo primjenjivati novi zakon usklađen s europskom praksom, kojim su naknade porasle. Tako je do srpnja prošle godine maksimalna naknada za vrijeme nezaposlenosti bila 70 posto posljednje neto plaće radnika. U sveopćoj štednji, srezana je na maksimalno 2.183 kune, no niti to nije pomoglo da se godišnji proračuni održe u planovima.
Gabrijela GALIĆ
Preuzeto s: nhs.hr