Nastavlja se prodaja »obiteljskog srebra«

Premijerka Jadranka Kosor najavila da će Vlada možda i ranije nego je zacrtala donijeti plan za nastavak privatizacije, pogotovu manjinskih udjela u poduzećima. Riječ je o tvrtkama gdje je država vlasnik manje od 25 posto dionica, pa na osnovi toga i nema gotovo nikakav utjecaj na odlučivanje i poslovanje tih poduzeća. Prodaja manjinskih udjela jedna je od Vladinih mjera gospodarskog oporavka i to u sklopu novog modela upravljanja državnom imovinom u ovoj godini bi mogla postati važan kamenčić u slaganju državnog proračuna.

Država u upravljačkom, ali i strateškom smislu ne bi izgubila previše jer, primjerice, njezin udio od 3,5 posto u HT-u ne daje joj nikakva prava osim dividende. Da bi joj isplata te zarade donijela novac kakav će ubrati prodajom, Vlada bi sadašnjim tempom morala čekati još šest, sedam godina. To je dugoročno isplativije raspolaganje dionicama koje se naknadno mogu prodati i za deset godina, ali državi novac treba ove godine. Samo od prodaje udjela u HT-u Vlada bi mogla, prema sadašnjoj cijeni na burzi, ubrati oko 750 milijuna kuna. To je iznos koji će do kraja godine izgubiti zato što je ranije odlučila ukinuti krizni porez.

Prodaja obiteljskog srebra

Uz to, Vlada ima udjele do pet ili deset posto te nešto malo iznad toga u tvrtkama koje dobro posluju i koje kotiraju na burzi a za njih bi mogla dobiti nekoliko desetaka milijuna kuna. Primjer je Tisak gdje država ima nešto više od 13 posto dionica, a paket od 80 posto drži Agrokor pa nitko drugi zapravo nema ni minimalna upravljačka prava. Za taj udjel država bi danas mogla zaraditi oko 65 milijuna kuna.

Prodajom manjinskih udjela država će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proračunu. Posljednji put na taj način minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a građanima i zaposlenima. No tada stanje u proračunu nije bilo teško kao sada, pa je osim zarade Vladu tada motivirala i želja da povuče jak, narodu dopadljiv potez prodaje obiteljskog srebra građanima i to po znatno nižim cijenama od tržišnih. Ranijih godina privatizacija je, pa i prve faze prodaje ta dva poduzeća, bila isključivo u službi pokrivanja rupa u proračunu.

Takav potez Vlada će, usuđuju se to, makar neslužbeno, procjenjivati i neki njezini članovi, morati povući i sljedeće godine.

– Možda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proračun zaradi milijardu kuna ili čak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana željom da se sredi stanje i bolje upravlja državnom imovinom. No sljedeće godine država će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduživati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u, kaže naš izvor iz Vlade.

Malo za »velike« privatizacije

Na pitanje znači li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke, naš sugovornik ne želi konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za »velike« privatizacije. Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska tržišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj očajnika pred bankrotom da se na bilo koji način domogne novca i »preživi sljedeći dan, makar to značilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene«.

Takvu opasnost, spremno dodaju naši izvori, država može izbjeći ako u prvu značajniju privatizaciju od početka krize uključi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin dužnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke. Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili članovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju.

Takav bi opcija osim »sigurne« cijene značila i manji otpor građana prema prodaji jer bi veliki sustavi ostali u rukama mirovinskih fondova, dakle samih građana Hrvatske. Zasad se najizglednijim čini da Vlada mirovinskim fondovima omogući sudjelovanje u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke. To je vjerojatnija solucija od prodaje HEP-a.