'NAŠ' AZM NAJVEĆI PROBLEM: Tvrde da na osnovu cestarine koju sada prikupe nemaju sredstava za uvođenje elektronske naplate. O ukidanju cestarine za Zagorce ni riječi
(Zagorje-international)
ZBOGOM, NAPLATNE KUĆICE?: Razrađuju se dva modela naplate cestarine na autocestama. Koji je po vama bolji?
Potkraj ovog mjeseca Ministarstvo prometa trebalo bi izabrati savjetnika za izradu Studije o sustavu naplate cestarine na autocestama u Hrvatskoj koji bi trebao biti implementiran 2020. godine, piše Jutarnji list. O najpogodnijem sustavu naplate cestarine u hrvatskoj se javnosti raspravlja godinama, a temelj je rasprave treba li cestarinu naplaćivati po prijeđenom kilometru ili po vremenskom modelu. Kao što znamo, u ovom se trenutku cestarina naplaćuje po prijeđenom kilometru, a zagovornici naplate po vremenskom modelu predlažu uvođenje vinjeta kakve imaju Slovenija, Češka ili Austrija. Tvrde da je ona jednostavnija za vozače te im nudi jeftiniju vožnju.
Protivnici vinjeta naglašavaju da je takva naplata za vozače nepoštena jer, primjerice, kupnjom sedmodnevne vinjete da biste prošli od Zagreba do Jastrebarskog i natrag plaćate jednak iznos kao osoba koja se sedam dana vozi na relaciji Zagreb – Split – Zagreb. Osim toga, sustav vinjeta znatno smanjuje prihode upravitelja autocesta, što je važno za Hrvatske autoceste, koje će iz svog poslovanja sljedećih godina morati vratiti oko milijardu eura kredita. I to je jedan od ključnih razloga zašto se Hrvatska odlučila za uvođenje sustava naplate po prijeđenoj udaljenost, ali i količini CO2 koju vozilo ispušta, piše Jutarnji.
Elektronska vinjeta
Plan je uvesti neki od elektroničkih sustava naplate koji se kolokvijalno naziva "elektronska vinjeta”. U toj varijanti dva su moguća sustava naplate – ENC uređaj ili registracija vozila i naplata uz pomoć videonadzora. Oba sustava omogućuju naplatu cestarine po prijeđenoj udaljenosti, a bez obzira na to koji bi model bio prihvaćen, naplatne kućice više ne bi bile u upotrebi, nego bi na portalima na ulazima i izlazima s autocesta bili postavljeni uređaji koji bi registrirali korisnike autocesta.
U slučaju odabira ENC-a, svi bi vozači morali imati uređaj u automobilu koji bi registrirao ulazak na autocestu. Riječ je o uređaju koji HAC već koristi od 2006. godine, a danas ga koriste i Autocesta Rijeka-Zagreb te Bina Istra na Istarskom ipsilonu. Taj bi sustav trebalo modernizirati i učiniti ga interoperabilnim sa sustavima drugih zemalja EU.
Drugi model naplate je uz pomoć kamera koje snimaju registracije vozila pri ulasku na autocestu. Vozila se na pristupnoj točki registriraju i identificiraju uz pomoć lasera, a kamere snimaju prednju i stražnju registraciju na vozilu. Potom slijedi njena identifikacija i korisnik na kraju dobiva svoj račun za cestarinu. Taj se sustav već primjenjuje u više europskih država. U tom slučaju vlasnik automobila ne mora imati nikakav dodatni uređaj u automobilu.
Studija za naplatu cestarine izrađuje se za autocestovnu mrežu HAC-a i ARZ-a, a odabrano rješenje morat će se primijeniti i na mrežu autocesta kojom upravljaju koncesionari kako bi sustav naplate u cijeloj državi bio interoperabilan. Koncesionar Bina Istra upravlja Istarskim ipsilonom, a tvrtka Autocesta Zagreb – Macelj istoimenom autocestom. Bina Istra za elektronsku naplatu već koristi ENC uređaj koji se može koristiti i na autocestama HAC-a i ARZ-a, kao i njihovi na Istarskom ipsilonu i tu je interoperabilnost već postignuta.
Najveći je problem s AZM-om, koji nema nikakvu elektronsku naplatu niti je planira uvesti, piše Jutarnji.
Nemaju novca
– Temeljem financijskih sredstava prikupljenih naplatom cestarine, a sukladno koncesijskom ugovoru te prihvaćenom financijskom modelu u kojem nisu planirana sredstva za razvoj elektroničke naplate cestarine, proizlazi da uvođenje elektroničke naplate cestarine na autocesti Zagreb – Macelj u ovom trenutku nije u okvirima ekonomskih mogućnosti koncesijskog društva – odgovorili su na novinarski upit iz AZM-a te dodaju kako uvođenje elektroničke naplate cestarine ovisi o raspoloživosti financijskih sredstava, odnosno o dinamici kojom će projekt provoditi davatelj koncesije i Ministarstvo prometa. U AZM-u su uvjereni da bi bila riječ o vrlo zahtjevnom i vrlo skupom modelu, koji bi u njihovom slučaju u konačnici najvjerojatnije bio popraćen i izmjenama postojećeg koncesijskog ugovora.
Zanimljivo, vezano za autocestu Zagreb – Macelj, ni u jednom se trenutku ne spominje inicijativa koja je na prijedlog župana Željka Kolara, stigla iz Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije, a to je da se za stanovnike Zagorja potpuno ukine cestarina na AZM-u, do završetka paralelne ceste Zabok – Krapina, odnosno dionice ceste od Svetog Križa Začretja do Krapine. Sudeći po odgovorima iz AZM- a kako im uvođenje elektronske naplate cestarine nije u okvirima ekonomskih mogućnosti, inicijativa, barem zasad, nije "pala na plodno tlo”.
Protivnici vinjeta naglašavaju da je takva naplata za vozače nepoštena jer, primjerice, kupnjom sedmodnevne vinjete da biste prošli od Zagreba do Jastrebarskog i natrag plaćate jednak iznos kao osoba koja se sedam dana vozi na relaciji Zagreb – Split – Zagreb. Osim toga, sustav vinjeta znatno smanjuje prihode upravitelja autocesta, što je važno za Hrvatske autoceste, koje će iz svog poslovanja sljedećih godina morati vratiti oko milijardu eura kredita. I to je jedan od ključnih razloga zašto se Hrvatska odlučila za uvođenje sustava naplate po prijeđenoj udaljenost, ali i količini CO2 koju vozilo ispušta, piše Jutarnji.
Elektronska vinjeta
Plan je uvesti neki od elektroničkih sustava naplate koji se kolokvijalno naziva "elektronska vinjeta”. U toj varijanti dva su moguća sustava naplate – ENC uređaj ili registracija vozila i naplata uz pomoć videonadzora. Oba sustava omogućuju naplatu cestarine po prijeđenoj udaljenosti, a bez obzira na to koji bi model bio prihvaćen, naplatne kućice više ne bi bile u upotrebi, nego bi na portalima na ulazima i izlazima s autocesta bili postavljeni uređaji koji bi registrirali korisnike autocesta.
U slučaju odabira ENC-a, svi bi vozači morali imati uređaj u automobilu koji bi registrirao ulazak na autocestu. Riječ je o uređaju koji HAC već koristi od 2006. godine, a danas ga koriste i Autocesta Rijeka-Zagreb te Bina Istra na Istarskom ipsilonu. Taj bi sustav trebalo modernizirati i učiniti ga interoperabilnim sa sustavima drugih zemalja EU.
Drugi model naplate je uz pomoć kamera koje snimaju registracije vozila pri ulasku na autocestu. Vozila se na pristupnoj točki registriraju i identificiraju uz pomoć lasera, a kamere snimaju prednju i stražnju registraciju na vozilu. Potom slijedi njena identifikacija i korisnik na kraju dobiva svoj račun za cestarinu. Taj se sustav već primjenjuje u više europskih država. U tom slučaju vlasnik automobila ne mora imati nikakav dodatni uređaj u automobilu.
Studija za naplatu cestarine izrađuje se za autocestovnu mrežu HAC-a i ARZ-a, a odabrano rješenje morat će se primijeniti i na mrežu autocesta kojom upravljaju koncesionari kako bi sustav naplate u cijeloj državi bio interoperabilan. Koncesionar Bina Istra upravlja Istarskim ipsilonom, a tvrtka Autocesta Zagreb – Macelj istoimenom autocestom. Bina Istra za elektronsku naplatu već koristi ENC uređaj koji se može koristiti i na autocestama HAC-a i ARZ-a, kao i njihovi na Istarskom ipsilonu i tu je interoperabilnost već postignuta.
Najveći je problem s AZM-om, koji nema nikakvu elektronsku naplatu niti je planira uvesti, piše Jutarnji.
Nemaju novca
– Temeljem financijskih sredstava prikupljenih naplatom cestarine, a sukladno koncesijskom ugovoru te prihvaćenom financijskom modelu u kojem nisu planirana sredstva za razvoj elektroničke naplate cestarine, proizlazi da uvođenje elektroničke naplate cestarine na autocesti Zagreb – Macelj u ovom trenutku nije u okvirima ekonomskih mogućnosti koncesijskog društva – odgovorili su na novinarski upit iz AZM-a te dodaju kako uvođenje elektroničke naplate cestarine ovisi o raspoloživosti financijskih sredstava, odnosno o dinamici kojom će projekt provoditi davatelj koncesije i Ministarstvo prometa. U AZM-u su uvjereni da bi bila riječ o vrlo zahtjevnom i vrlo skupom modelu, koji bi u njihovom slučaju u konačnici najvjerojatnije bio popraćen i izmjenama postojećeg koncesijskog ugovora.
Zanimljivo, vezano za autocestu Zagreb – Macelj, ni u jednom se trenutku ne spominje inicijativa koja je na prijedlog župana Željka Kolara, stigla iz Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije, a to je da se za stanovnike Zagorja potpuno ukine cestarina na AZM-u, do završetka paralelne ceste Zabok – Krapina, odnosno dionice ceste od Svetog Križa Začretja do Krapine. Sudeći po odgovorima iz AZM- a kako im uvođenje elektronske naplate cestarine nije u okvirima ekonomskih mogućnosti, inicijativa, barem zasad, nije "pala na plodno tlo”.