Nakon lampica – depresija
2011. – NEZAPOSLENOST I STAGNACIJA POTROŠNJE
Nakon božićne »rastrošnosti« uslijedit će period potrošačke nesigurnosti
Gabrijela Galić
(NOVI LIST) I dok neka europska gospodarstva polako počinju razmišljati o oporavku, Hrvatska još uvijek teško može vidjeti famozno svjetlo na kraju tunela. Pa čak, niti taj očekivani europski gospodarski oporavak neće Hrvatskoj donijeti značajnije pomake, osim ako Vlada što prije ne osmisli aktivne mjere koje će gospodarskim sektorima pomoći da prodišu i krenu u oporavak.
Glavne točke gospodarske i ekonomske slike Hrvatske u idućoj godini su, kako ih vide analitičari iz različitih sektora, rast nezaposlenosti i daljnja stagnacija potrošnje, odnosno svojevrsni potrošački pesimizam. Sve u svemu, zemlju čeka gora godina od ove na izmaku.
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku realan rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju iznosio je 0,2 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. Tako je nakon šest uzastopnih tromjesečja pada na godišnjoj razini, treće tromjesečje donijelo blaga pozitivna kretanja. Pretpostavlja se da je rast osobne potrošnje najviše pridonio rastu BDP-a s obzirom da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. A trgovina na malo u trećem je tromjesečju zabilježila realan rast od 1,7 posto.
Rast nezaposlenosti
Dijelom je on potaknut nelošom turističkom sezonom, sezonskim zapošljavanjem i ukidanjem niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja. Svoj doprinos dale su promjene u oporezivanju dohotka, što je utjecalo na blagi rast neto plaća, ali i na optimizam potrošača. On se vjerojatno nastavio i ovom zadnjem kvartalu godine, s obzirom da je u međuvremenu došlo i do ukidanja više stope kriznog poreza, ali i na činjenicu da smo ušli u predblagdansko razdoblje, sezonski obilježeno znatnijom potrošnjom. Međutim, nakon što se ugase ukrasne božićne lampice, uslijedit će period potrošačke depresije ali i nesigurnosti koji bi u znatnoj mjeri mogli obilježiti 2011. godinu.
Zadnji pokazatelji s državne burze za zapošljavanje govore da imamo gotovo 304,5 tisuća nezaposlenih. Do kraja godine i u prvim mjesecima iduće broj nezaposlenih i dalje će rasti uslijed sezonskih kretanja.
Crno i crnije
Najcrnje prognoze govore kako bi broj nezaposlenih mogao porasti i za 50-tak tisuća. Dakle, u 2011. mogli bismo doseći plafon od 350 tisuća nezaposlenih bez perspektive da će u nekom razumnom roku izići iz evidencije državne burze.
No, ekonomist Ljubo Jurčić smatra kako bi do travnja iduće godine, broj nezaposlenih mogao porasti za još tridesetak tisuća. Hrvatskoj pritom prijeti opasnost da, kako veli Jurčić, nezaposlenost sama sebe počne generirati i »da vanjski dug sam sebe počne proizvoditi«. To bi značilo ulazak Hrvatske u dodatnu krizu i to je svojevrsni crni scenarij za zemlju u idućoj godini. Nažalost, zemlja se tom scenariju približava. A kako bi se izbjegao put u propast Vlada bi najkasnije u prvim mjesecima iduće godine trebala donijeti konkretne mjere, odnosno aktivne mjere razvoja potencijala pojedinih gospodarskih dijelova. Kako veli Juričić, te aktivne mjere valja izraditi za poljoprivredu, tekstil, metal, drvnu industriju.
– Ne napravimo li to u prvom kvartalu iduće godine, oporavka neće biti. Donese li li Vlada aktivne mjere onda se oporavak može očekivati krajem iduće godine – veli Jurčić podsjećajući kako su aktualne mjere Vlade za gospodarski oporavak »pasivne«. Aktivne mjere traže i sindikati. Ne uspiju li ih dogovoriti s Vladom do 22. prosinca, siječanjska depresija mogla bi se preliti na organizirane sindikalne prosvjede i štrajkove protiv ekonomske politike vladajućih.
Zamrznute plaće
I bez ikakvih šokova na tržištu, Hrvatsku iduće godine očekuje stagnacija zbog daljnjeg pada potrošnje stanovništva. Blagi rast plaća nakon ukidanja kriznog poreza, kratkotrajna je učinka za potrošnju. Plaće i dalje ostaju zamrznute i nema tog sektora u kojem se može očekivati da će se radnici izboriti za nešto viša primanja u odnosu na ovu ili prošlu godinu. Tempo diktira sama Vlada kao poslodavac za 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama. Njihove plaće ostat će na istoj razini kao i ove godine. Gospodarstvo, odnosno realni sektor koji je plaće počeo rezati još koncem 2008. godine, nije napredovao pa će i primanja radnika u tom sektoru ostati na razini od prije dvije godine, ako dodatno ne budu padala.
– Nezaposlenost će još malo rasti, a potrošnja uglavnom stagnirati. Pesimizam potrošača već je nastupio, i nastavit će se – smatra Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji čak predviđa i moguću depresiju potrošača. Ona bi mogla proizići i iz najava o kretanju tečaja. Građani koji su već i onako dosegnuli plafon zaduženosti, neće moći otplaćivati svoje obaveze. A u ovoj godini već se povećao broj rizičnih kredita, pa se procjenjuje da su se s nekadašnjih maksimalno tri posto povećali na pet, ali da će do kraja godine oko osam posto ukupnih kredita biti rizični. Iduće godine taj bi udio mogao rasti. A građani, oni će nastaviti stezati remen i trošiti tek onoliko koliko trebaju za pokriće životnih troškova.
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku realan rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju iznosio je 0,2 posto u odnosu na isto tromjesečje lani. Tako je nakon šest uzastopnih tromjesečja pada na godišnjoj razini, treće tromjesečje donijelo blaga pozitivna kretanja. Pretpostavlja se da je rast osobne potrošnje najviše pridonio rastu BDP-a s obzirom da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. A trgovina na malo u trećem je tromjesečju zabilježila realan rast od 1,7 posto.
Rast nezaposlenosti
Dijelom je on potaknut nelošom turističkom sezonom, sezonskim zapošljavanjem i ukidanjem niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja. Svoj doprinos dale su promjene u oporezivanju dohotka, što je utjecalo na blagi rast neto plaća, ali i na optimizam potrošača. On se vjerojatno nastavio i ovom zadnjem kvartalu godine, s obzirom da je u međuvremenu došlo i do ukidanja više stope kriznog poreza, ali i na činjenicu da smo ušli u predblagdansko razdoblje, sezonski obilježeno znatnijom potrošnjom. Međutim, nakon što se ugase ukrasne božićne lampice, uslijedit će period potrošačke depresije ali i nesigurnosti koji bi u znatnoj mjeri mogli obilježiti 2011. godinu.
Zadnji pokazatelji s državne burze za zapošljavanje govore da imamo gotovo 304,5 tisuća nezaposlenih. Do kraja godine i u prvim mjesecima iduće broj nezaposlenih i dalje će rasti uslijed sezonskih kretanja.
Crno i crnije
Najcrnje prognoze govore kako bi broj nezaposlenih mogao porasti i za 50-tak tisuća. Dakle, u 2011. mogli bismo doseći plafon od 350 tisuća nezaposlenih bez perspektive da će u nekom razumnom roku izići iz evidencije državne burze.
No, ekonomist Ljubo Jurčić smatra kako bi do travnja iduće godine, broj nezaposlenih mogao porasti za još tridesetak tisuća. Hrvatskoj pritom prijeti opasnost da, kako veli Jurčić, nezaposlenost sama sebe počne generirati i »da vanjski dug sam sebe počne proizvoditi«. To bi značilo ulazak Hrvatske u dodatnu krizu i to je svojevrsni crni scenarij za zemlju u idućoj godini. Nažalost, zemlja se tom scenariju približava. A kako bi se izbjegao put u propast Vlada bi najkasnije u prvim mjesecima iduće godine trebala donijeti konkretne mjere, odnosno aktivne mjere razvoja potencijala pojedinih gospodarskih dijelova. Kako veli Juričić, te aktivne mjere valja izraditi za poljoprivredu, tekstil, metal, drvnu industriju.
– Ne napravimo li to u prvom kvartalu iduće godine, oporavka neće biti. Donese li li Vlada aktivne mjere onda se oporavak može očekivati krajem iduće godine – veli Jurčić podsjećajući kako su aktualne mjere Vlade za gospodarski oporavak »pasivne«. Aktivne mjere traže i sindikati. Ne uspiju li ih dogovoriti s Vladom do 22. prosinca, siječanjska depresija mogla bi se preliti na organizirane sindikalne prosvjede i štrajkove protiv ekonomske politike vladajućih.
Zamrznute plaće
I bez ikakvih šokova na tržištu, Hrvatsku iduće godine očekuje stagnacija zbog daljnjeg pada potrošnje stanovništva. Blagi rast plaća nakon ukidanja kriznog poreza, kratkotrajna je učinka za potrošnju. Plaće i dalje ostaju zamrznute i nema tog sektora u kojem se može očekivati da će se radnici izboriti za nešto viša primanja u odnosu na ovu ili prošlu godinu. Tempo diktira sama Vlada kao poslodavac za 250 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama. Njihove plaće ostat će na istoj razini kao i ove godine. Gospodarstvo, odnosno realni sektor koji je plaće počeo rezati još koncem 2008. godine, nije napredovao pa će i primanja radnika u tom sektoru ostati na razini od prije dvije godine, ako dodatno ne budu padala.
– Nezaposlenost će još malo rasti, a potrošnja uglavnom stagnirati. Pesimizam potrošača već je nastupio, i nastavit će se – smatra Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji čak predviđa i moguću depresiju potrošača. Ona bi mogla proizići i iz najava o kretanju tečaja. Građani koji su već i onako dosegnuli plafon zaduženosti, neće moći otplaćivati svoje obaveze. A u ovoj godini već se povećao broj rizičnih kredita, pa se procjenjuje da su se s nekadašnjih maksimalno tri posto povećali na pet, ali da će do kraja godine oko osam posto ukupnih kredita biti rizični. Iduće godine taj bi udio mogao rasti. A građani, oni će nastaviti stezati remen i trošiti tek onoliko koliko trebaju za pokriće životnih troškova.
Preuzeto s: nhs.hr