NAJBOLJI HRVATSKI MOSTOVI

Gradanja Pelješkog mosta koji je lani otvoren za promet, i te kako je plijenila pozornost javnosti, a sada je tu ulogu preuzelo čudo s Cetine, most ponad Omiša. U suvremenoj Hrvatskoj sagrađen je popriličan broj važnih mostova, a neki su sagrađeni i u doba bivše Jugoslavije. Svaki od njih ima neku svoju priču i važnost, a mi smo odlučili napisati te priče o 15 najvažnijih mostova u Hrvatskoj, od kojih su neki prava arhitektonska remekdjela svjetskih razmjera. A otkrivamo i kojih bi se pet mostova još trebalo graditi. Prvi je na popisu, naravno, Pelješki most, najvažniji infrastrukturni projekt, uz Dalmatinu, koji je spojio dva dijela Hrvatske. Taj most dugačak je 2404 metra i dio je projekta Cestovna povezanost južne Dalmacije, koja ukupno uključuje 30 kilometara trase pristupnih cesta. Ukupna vrijednost projekta je 425 milijuna eura i radi se o najvećem projektu koji je s 85 posto sufinanciran novcem iz fondova EU. Pelješki most sa svojih 12 stupova i šest pilona remekdjelo je projektanta Marijana Pipenbahera. To je prvi i jedini projekt koji je neka od kineskih tvrtki, u ovom slučaju China Bridge and Road Construction, dobila u Europskoj uniji i koji je sufinanciran iz fondova EU. O Pelješkom mostu ispričane su mnoge priče, gradnja je uglavnom išla glatko, iako je u njegovoj gradnji bilo vrlo zahtjevno zabijanje pilota, za što je bila dovezena najveća plovna dizalica na svijetu Xong Cheng 1, visoka 130 metara. Pelješki most nije najduži na svijetu i nema najveći raspon na svijetu, no ima specifičnosti koje su prvi put izvedene na jednom takvom objektu. Kinezi su, naime, u jednom komadu dovozili i zabijali pilote. Projektant je predvidio da se piloti rade iz dva dijela i da se na gradilištu formiraju u fazi zabijanja. Tako je prvi put u svijetu zabijen najduži pilot u jednom komadu od 130 metara. Manje je poznato i da se u noći spajanja zadnjeg segmenta mosta zbog vrućina koje su vladale tih dana posljednji segment raširio za 2, 5 centimetra, zbog čega su ga izvođači morali malo skratiti. Na stonskoj obilaznici koja je dio pristupnih cesta Pelješkog mosta još je jedno čudo most Ston, dugačak 485 metara, koji je sagrađen između dva tunela Supava i Polakovica, oba dugačka po 1300 metara. Most je visok 40 metara iznad Stonskog zaljeva i spaja navedena dva tunela, ima pet stupova i dva upornjaka. Cijeli raspon sastoji se od šest segmenata koji su sagrađeni u velikim Brodosplitovim kondicioniranim halama i transportirani morskim putem. Pioniri smo u ovom dijelu Europe, možda i na svjetskoj razini, po tome da konstrukcije od 400 tona odradimo u zatvorenom prostoru pod kontroliranim uvjetima koje onda u jednom komadu postavimo u projekt. Jednom našom dizalicom možemo postaviti i do 750 tona, a u paru s dvije dizalice, kao ovdje, čak i do tisuću tona istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

U dubrovačkom kraju još je jedan važan most, koji nosi ime prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Riječ je o mostu preko Rijeke dubrovačke, čija je gradnja počela još 1989. godine, ali je zbog Domovinskog rata zaustavljena te nastavljena 1999. Most je završen 2002. i skratio je cestovnu povezanost dubrovačkog kraja sa Splitom i dolinom Neretve za više od 10 kilometara. Dužina samog mosta je 518 metara, a istočni pilon visok je 141, 5 metara. Most je građen kao most Dubrovnik, a kršten je i blagoslovljen kao Most dr. Franje Tuđmana, odnosno "po dubrovački" Franja Tuđmana. Sve do dolaska HDZ-ove Vlade imao je dva imena i dvostruke ploče s imenima. Kad krenemo prema sjeveru, dolazimo do mosta Cetina, građevinskog čuda koje spaja dva tunela Omiš (1471 metara) i Komorjak sjever (600 metara), probijena u klisurinama iznad Omiša. Dužina čelične konstrukcije mosta Cetina iznosi 212 metara, 76 metara je sa svake strane izvan tunela, a po 30 metara konstrukcije je u svakom tunelu. Most je sagrađen 70 metara iznad rijeke Cetine i ima ukupno 18 segmenata. Građen je tehnologijom koja dosad nije primijenjena u Hrvatskoj naguravanjem, što je patent talijanske tvrtke Maeg. Tako je sa svake strane nagurano po devet segmenata. Most je nedavno spojen, a za promet će biti otvoren u jesen ove godine. Tehnologija naguravanja segmenata neke je zbunila pa su počeli ismijavati izvođače radova i Hrvatske ceste jer je u jednom trenutku visina segmenta sa splitske strane bila viša od polovine mosta koja je nagurana s omiške strane. Stoga im je bilo potrebno objasniti kako funkcionira ta tehnologija, da je to normalno i da će se nakon zadnjeg naguravanja segmenata obje polovine mosta izravnati na istoj razini. Na Dalmatini je pak sagrađen 390 metara dug most Krka kod Skradina. S odmorišta kod tog mosta puca predivan pogled na Skradin i Prukljan. Raspon mosta Krka iznosi 204 metra i među najvećima je u svijetu, a sagrađen je 66 metara iznad mora. Taj most bio je otvoren svega 22 mjeseca nakon projektiranja. Gradila ga je splitska tvrtka Konstruktor inženjering, a čelični dio izradio je slavonskobrodski Đuro Đaković. Putnicima je ovaj most najpoznatiji po vidikovcu i zbog najljepšeg pogleda na cijeloj autocesti. Na tom odmorištu postavljen je najveći kip 3,5 metara visoka skulptura Majke Božje u Hrvatskoj. Kip Gospe od Puta akademskog kipara Krune Bošnjaka postavljen je 2011. Nekad je teže napraviti desetmetarski, nego stometarski most. Netko je to postavio kao zamišljenu granicu, jer ne možemo govoriti o tome da su mostovi raspona većeg od sto metara zbog toga složeniji i zahtjevniji projekti od mostova manjeg raspona. Sigurno da kod većih raspona mostova proračuni moraju biti detaljniji, ali ta granica u metrima zapravo je umjetna tako je svojedobno govorio profesor Zlatko Šavor, projektant mosta Krka.

Šibenski most sagrađen je 1966. preko ušća Krke na Jadranskoj magistrali. Dug je 350 metara i ima raspon luka od 290 metara. Nakon dovršetka dionice Jadranske magistrale od Zadra i Biograda do Martinske nasuprot Šibeniku, njome se već odvijao vrlo gust promet pa su trajekti vozili od zore do mraka. Tadašnjom tehnologijom, kojom su raspolagale tvrtke bivše države, uspješno je sagrađen takav most, koji je tada slovio i kao jedan od najvećih lučnih mostova u Europi. U gradnji Šibenskog mostu veliki je obol dao splitski Brodospas i njegova plovna dizalica "Veli Jože" s 350 tona nosivosti te manja, 80 tonska dizalica "Dvainka". Dvije godine poslije Šibenskog mosta u promet je pušten Paški most. Most je dugačak 301 metar, a raspon luka iznosi 193, 2 metra. Pag je bio prvi veći hrvatski otok koji je mostom povezan s kopnom. Bila je to prava senzacija, dizajnirana prema Šibenskom mostu. Paški most odigrao je osobito važnu ulogu u Domovinskom ratu, jer je bio jedina spona između srednjeg i južnog dijela jadranske Hrvatske, BiH i kontinentalnog dijela Hrvatske. Nedugo nakon rata most je u cijelosti obnovljen te ponovno obnovljen i 2020. Stari Maslenički most srušen je tijekom rata. Nakon oslobođenja Hrvatske ponovno je sagrađen isti most na istome mjestu 2005. Most je dug 315 metara, ima raspon luka 155 metara i visok je 55 metara. SDP-ov premijer Ivica Račan donio je odluku o obnovi lučnog čeličnog dvotračnog mosta na starome mjestu i gotovo po istom projektu. Naime, stari most i dalje je nedostajao iako je već bio sagrađen novi četverotračni Maslenički most kao dio autoceste Al. No stari Maslenički most, s obzirom na vremenske nepogode, bio je na idealnome mjestu, za razliku od ovog mosta, pa se promet za velikih bura preusmjeravao na državne ceste i stari Maslenički most. A koliko je stari-novi most preko Novskog ždrila koristan, pokazuju podaci da je dionica autoceste Maslenica Sv. Rok od 2008. otkad HAC vodi evidenciju, do 2022. bio zatvaran 819 puta, ukupno 375 dana. A tu je uvijek u pomoć uskakao manji Maslenički most. O gradnji novog Masleničkog mosta na mjestu na kojem je i sagrađen donesena je odluka u Institutu za građevinarstvo Hrvatske još 1986. u sklopu sveobuhvatnog projekta autoceste. Radi se o četverotračnom armiranobetonskom mostu koji je dio Dalmatine. Most je dugačak 377, 6 metara, a rasponski sklop iznosi mu 350 metara. Konstrukciju čini luk raspona 200 metara, što novi Maslenički most svrstava među veće takve mostove u svijetu. Udaljen je od lokacije starog mosta svega kilometar i pol. Radovi na novom mostu preko Novskog ždrila počeli su nepuna dva mjeseca nakon Operacije Maslenica, koja je bila u siječnju 1993. i gradilište mosta godinu dana bilo je u dometu agresorskog topništva. Tijekom gradnje mosta promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim Jadranom i kontinentalnom Hrvatskom. Novi Maslenički most svečano je pustio u promet tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 8. travnja 1997. Zbog novog Masleničkog mosta često je bio kritiziran pokojni Jure Radić (tijekom gradnje je bio profesor na Građevinskom fakultetu, projektirao je most, a bio je i ministar obnove i javnih radova) zbog čestog zatvaranja tog mosta za vrijeme jačih udara bure. Na tom mostu je 21. prosinca 1998. izmjerena i najveća brzina bure 248 km/h. Most stoga u javnosti često zovu i Radićevim mostom, a pokojni Radić jednom je izjavio, prepričao nam je Radimir Čačić: "Evo, sad kad nisam ministar bura više ne puše na mostu".

Jedan od naših najpoznatijih i najvažnijih mostova jest Krčki most. On se sastoji od dva armiranobetonska luka, koja s kopna i Krka vode do središnje spojnice, otočića Sveti Marko. Veći luk dugačak je 390 metara i u vrijeme izgradnje bio je najveći takav luk na svijetu. Projektirao ga je Ilija Stojadinović, tvrtke Mostogradnja i Hidroelektra gradnju su počele 1976., a most je za promet otvoren 19. srpnja 1980. Do osamostaljenja Hrvatske službeno se zvao Titov most, a upravo je Tito podržao gradnju tog mosta rekavši da je povezivanje Krka s kopnom posebno. Tada je bilo zamišljeno da se gradnja tog mosta realizira kao privredni projekt, odnosno uz dizanje kredita koji bi se vraćali naplatom mostarine. Tako je Skupština Općine Krk formirala poduzeće za izgradnju mosta 2. srpnja 1970. Druga presudna stvar bez koje možda danas ne bi bilo Krčkog mosta, koji je dugačak 1430 metara, dogodila  se kada je 1971. Izvršno vijeće Sabora donijelo odluku o plaćanju posebne naknade za upotrebu mosta kopno otok Krk, a  koliko je Titu bio važan Krčki most, pokazuje i to da je dolazio gledati radove na tom mostu sa svog broda "Galeb". Zadnja sanacija Krčkog mosta provedena je nedavno, a trajala je dvije godine. Most Čiovo, novi most koji povezuje Trogir s Murterom, otvoren je za promet 2018. i tako je rasteretio stari most, na kojem su se ljeti stvarale nesnosne gužve. Most je dug 547 metara i gradio se više od tri godine. Završetak radova na mostu bio je više puta odgađan zbog problema s izvođačima radova. Počeo ga je graditi Viadukt, koji je u međuvremenu otišao u stečaj, a nastavili su ga je graditi Strabag i Poduzeće za ceste. S ciljem omogućavanja nesmetane plovidbe do Luke Trogir između stupova S10 i S11 postavljen je pokretni raspon koji podiže osam hidrauličkih cilindara. Domovinski most, koji spaja jugoistočni dio Zagreba sa Zračnom lukom, otvoren je za promet u svibnju 2007. Most je sagrađen preko rijeke Save, dugačak je 880 metara i širok 34 metra, a počeo se graditi 2002. godine. Domovinski most otvoren je nakon nekoliko odgoda. Otvorenje je bilo predviđeno za ožujak 2007., a odgodilo ga je uklanjanje posljedica nastalih zbog propusta u radovima priključenja Radničke ceste na Domovinski most i loše koordinacije izvođača radova i investitora. Spojna cesta na nekim je mjestima bila niža i do 1, 20 metara od razine mosta zbog neusklađenosti starog i novog projekta. Nakon toga otvorenje je ponovno bilo odgođeno jer most nije imao uporabnu dozvolu zbog cestovnog spoja prema naselju Košnici. Domovinski most, iako dovršen, čekajući otvorenje, više je puta bio metom kradljivaca, koji su pokrali metalne ploče, poklopce šahtova, matice i vijke vrijedne 300 tisuća kuna. Most Drava najduži je most u Hrvatskoj dugačak je 2845 metara i najvažniji je objekt autoceste na koridoru Vc i dionici Beli Manastir Osijek. Glavna rasponska konstrukcija sastoji se od spregnute čelične grede, dva A armiranobetonska pilona i zatega. Ugovor za gradnju mosta Drava, vrijedan gotovo milijardu kuna, potpisan je još 2009. Gradnja tog mosta službeno je počela tek 2011. Rok za dovršetak radova bio je 30 mjeseci, odnosno prosinac 2013. Most koji su gradile domaće tvrtke, koje su gotovo sve u međuvremenu propale, bio je završen tek 2016., no i tada je na mostu ostalo odraditi 0,3 posto radova. Tako je godinama bio bez pristupnih cesta, a napokon je dobio smisao kada je lani otvorena dionica autoceste Osijek Beli Manastir. Most Gradiška ili most Sava spojen je 2021. i spreman je za puštanje u promet čim se s hrvatske strane završe pristupne ceste. Taj most dugačak 463 metra zajednički su gradile Hrvatska i BiH, a od iznimne je važnosti za BiH i Republiku Srpsku jer je najbliži prijelaz preko Save u EU. Most Svilaj je sagrađen i otvoren 2021. i imati pravu važnost kad BiH sagradi autocestu na tom koridoru preko cijelog svog teritorija. Gradnja mosta Svilaj bila je popraćena problemima, najprije je Strabag raskinuo prvi ugovor, a nakon novog natječaja posao su dobili Viadukt i Hering, koji je nakon propasti Viadukta preuzeo cijeli posao. Na otvaranju mosta Svilaj, koji je dugačak 660 metara i čiju su gradnju zajedno financirali RH i BiH, došla je čak i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Vrijednost izvedenih radova iznosi 171,8 milijuna kuna, a udio Republike Hrvatske u investiciji iznosi 85,9 milijuna kuna, od čega je 58 posto sufinancirano iz EU fondova. Zanimljivo je ovdje primijetiti da Von der Leyen nije došla godinu poslije na otvaranje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, čija je gradnja također sufinancirana iz EU fondova, i to u znatno većem iznosu.

Što se tiče mostova koji bi se mogli graditi, od Hrvatskih cesta dobili smo podatke da se razmatra gradnja više mostova, a mi smo izdvojili njih pet. Jedan je novi most preko Save kod Gunje, koji spaja to mjesto s Brčko u BiH. Drugi je most Ombla na pravcu Dubrovnik granica Crne Gore. Tu je i novi granični most preko Save Županja Orašje, zatim novi most preko rijeke Neretve u Metkoviću te most preko Drave na cestovnom pravcu Varaždin Čakovec.