Mnogi su novi umirovljenici to postali jer su izgubili radno mjesto u poznim godinama

Primjerice, 1990. godine na jednog hrvatskog umirovljenika dolazila su tri zaposlenika, a čak je nakon rata, 1995., omjer bio bolji nego sada – 1 umirovljenik na 1,81 zaposlenika. I u doba najveće gospodarske krize krajem 90-tih i početkom 2000. godine, omjer je bio viši nego sada – na jednog umirovljenika bilo je 1,36 zaposlenog.

Tako je sada sve nejasnije Vladino (deklarativno) uvjerenje da će i dalje uspijevati napuniti državnu blagajnu te redovito isplaćivati mirovine. Na alarmantno stanje oko broja ljudi koji plaćaju mirovinske doprinose upozoravaju podaci iz HZMO-ove statistike u kojima se vidi da se broj osiguranika drastično smanjio u posljednjih godinu dana. U siječnju prošle godine u HZMO-u je bilo 1 587 365 osiguranika, dakle onih koji su uplaćivali doprinose. U veljači ove godine bilo ih je 1 499 465, što je gotovo 88 tisuća manje – precizno 87 900.
 
Taj podatak puno realnije govori o smanjivanju broja ljudi koji rade i pune državnu kasu u Hrvatskoj nego podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o broju osoba koje su trenutačno bez posla. Prema statistikama koje je nedavno obznanio HZZ-a, broj nezaposlenih u Hrvatskoj od siječnja 2009. do veljače ove godine povećao se za oko 55 tisuća ljudi. No, broj osoba koje uplaćuju u mirovinski fond, kako smo već naveli, smanjio se za 88 tisuća, dakle za 33 tisuće više. Za toliko je povećan broj umirovljenika u proteklih 13 mjeseci – u siječnju 2009. bilo ih je 1 150 093, a u veljači 2010. 1 181 932.

No, velik broj ovih novih umirovljenika postali su to protiv svoje volje, kako je opetovano upozoravala Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), i to upravo stoga što su izgubili radno mjesto. Naime, radnik koji dobije otkaz zbog stečaja tvrtke, a stariji je od 60, odnosno od 55 godina ako je riječ o ženi, ne može se više prijaviti na burzu rada nego mora u prijevremenu mirovinu.

Najnovijim rekordom u omjeru umirovljenih i zaposlenih Hrvatska bi se mogla još dodatno spustiti na europskoj ljestvici gdje je već odavno jako nisko pala. U 2007., kada je taj omjer u našoj zemlji bio znatno veći – iznosio je 1:1,42, od nas su bile gore samo Bugarska i Rumunjska – s omjerima 1:1,28 i 1:1,08. Najgore je što još nismo dotaknuli dno jer svi priznaju da će se broj nezaposlenih idućih mjeseci, vjerojatno sve do kraja godine, još i povećavati, a broj onih koji rade i dalje smanjivati.
Vesna ROLLER
 
Preuzeto s: nhs.hr