Na radnome mjestu najčešće uznemiravane žene srednje dobi
Istraživanje je provedeno od lipnja do srpnja 2021. među zaposlenima u poduzećima i službama u kojima djeluju sindikati učlanjeni u Nezavisne hrvatske sindikate.
Uzorak istraživanja bio je 2340 ispitanika koji su zaposleni u jednom od sedam sektora poput energetike, šumarstva, poštanskih djelatnosti, financijske i djelatnosti osiguranja te u državnim i javnim službama.
Istraživanje su izradile Petra Rodik i Jelena Ostojić koje su naglasile kako su podaci pokazali da su muškraci na radnome mjestu najčešće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing najčešći kod pripadnica ženskog spola.
Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje zaposlenika.
Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina starosti, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine.
Zaposleni su najčešće uznemiravani od osobe koja im je nadređena, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju, također uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte.
Istraživanje je ujedno upozorilo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena ptpora, participacija u donošenju odlluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade.
Prema istraživanju, čak 84 posto ispitanika potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 posto) nego kod muškaraca (77 posto).
S druge strane, bolovanje zbog navedenog nasilja uzela je samo trećina ispitanika muškog spola te četvrtina žena.
Zbog krize izazvane koronavirusom i rada od kuće, najveći dio ispitanika odgovorio je da rad od kuće nije utjecao na njihovu izloženost bilo kojoj vrsti nasilja ili uznemiravanja.
Zabrinjavajuće je da je samo svaki 11. ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (90 posto), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju te najčešće smatraju da ni poslodavac ni sindikati nisu učinili dovoljno vezano za nadzor nasilja i uznemiravanja na radnome mjestu.
Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto.
Prema istraživanju, osobe koje su bile uznemiravane najčešće odmah to prijave, a velik je i broj onih koji za to čekaju i do jedne godine te prijavljuju najčešće pisanim putem.
Ispitanici su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovini slučajeva mjerodavno tijelo istražilo incident, dok kod 38 posto slučajeva kažu da nije, a 12 posto ih to ne zna.
Također svaki četvrti ispitanik odgovorio je da su pravilnici u tvrtkama jasni, a još manji broj ih je odgovorio kako smatraju da su postojeći mehanizmi zaštite dostojanstva na radnome mjestu učinkoviti.