Na bolovanju 12.000 Hrvata manje
(SLOBODNA DALMACIJA) Svaki dan u ovoj godini u Hrvatskoj zbog bolovanja s posla prosječno izostaje 46.615 zaposlenika, a ukupna stopa bolovanja u državi, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, iznosi 3,11 posto. U HZZO-u su zadovoljni ovim podacima, ističući kako je postignut izniman napredak u odnosu na prethodne godine.
Značajne uštede
- U 2008. godini je, primjerice, stopa bolovanja iznosila 3,65 posto, a dnevno je s posla izostajalo gotovo 58 tisuća zaposlenika. Smanjenje je postignuto pojačanim kontrolama, kojima je bio cilj smanjiti isključivo medicinski neindicirana bolovanja. Time su postignute značajne uštede, a taj je novac zatim uložen u kvalitetu zdravstvene zaštite. Ovakvo postupanje nastavit ćemo i u idućoj godini - naglašava dr. Tihomir Strizrep, direktor HZZO-a.
Smanjenje stope bolovanja, dodaje dr. Strizrep, samo je dio do sada postignutih mjera štednje kojima, kako ističe, nije narušeno funkcioniranje sustava i nisu smanjena prava osiguranih osoba. Tu spada, dodaje, i smanjenje potrošnje lijekova uvođenjem naprednih mehanizama kontrole (“pay-back”, “cross product” ugovori), smanjenje troškova administracije, te racionalizacija u potrošnji ortopedskih pomagala.
Prirodni odljev
- Mjere štednje nastavit će se i dalje, a u 2011. očekuje se i smanjenje troškova poslovanja HZZO-a za gotovo 40 milijuna kuna, i to zbog povoljnijih ugovora s Hrvatskom poštom, obnovljivih polica dopunskog osiguranja, zbog čega se više ne šalju uplatnice, smanjenih izdataka za zaposlene zbog prirodnog odljeva radnika... - kaže dr. Strizrep.
Objašnjava i da je, u skladu s državnim proračunom za 2011., HZZO-u stvarno predviđeno 290 milijuna kuna manje, a što su omogućili manji izdaci za bolovanja te reorganizacija bolničkog sustava. - Iz proračuna naizgled proizlazi da je taj iznos veći, no zapravo se radi samo o drukčijem knjigovodstvenom načinu iskazivanja podataka, sukladno preporuci Državne revizije.
Kako je HZZO jedinstvena pravna osoba, koja provodi i obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Statutu HZZO-a, već se planom proračuna željelo izvršiti poravnanje prihoda i rashoda na stavkama obveznog i dopunskog osiguranja, kako se isto ne bi moralo raditi tijekom godine - objašnjava dr. Strizrep.
- U 2008. godini je, primjerice, stopa bolovanja iznosila 3,65 posto, a dnevno je s posla izostajalo gotovo 58 tisuća zaposlenika. Smanjenje je postignuto pojačanim kontrolama, kojima je bio cilj smanjiti isključivo medicinski neindicirana bolovanja. Time su postignute značajne uštede, a taj je novac zatim uložen u kvalitetu zdravstvene zaštite. Ovakvo postupanje nastavit ćemo i u idućoj godini - naglašava dr. Tihomir Strizrep, direktor HZZO-a.
Smanjenje stope bolovanja, dodaje dr. Strizrep, samo je dio do sada postignutih mjera štednje kojima, kako ističe, nije narušeno funkcioniranje sustava i nisu smanjena prava osiguranih osoba. Tu spada, dodaje, i smanjenje potrošnje lijekova uvođenjem naprednih mehanizama kontrole (“pay-back”, “cross product” ugovori), smanjenje troškova administracije, te racionalizacija u potrošnji ortopedskih pomagala.
Prirodni odljev
- Mjere štednje nastavit će se i dalje, a u 2011. očekuje se i smanjenje troškova poslovanja HZZO-a za gotovo 40 milijuna kuna, i to zbog povoljnijih ugovora s Hrvatskom poštom, obnovljivih polica dopunskog osiguranja, zbog čega se više ne šalju uplatnice, smanjenih izdataka za zaposlene zbog prirodnog odljeva radnika... - kaže dr. Strizrep.
Objašnjava i da je, u skladu s državnim proračunom za 2011., HZZO-u stvarno predviđeno 290 milijuna kuna manje, a što su omogućili manji izdaci za bolovanja te reorganizacija bolničkog sustava. - Iz proračuna naizgled proizlazi da je taj iznos veći, no zapravo se radi samo o drukčijem knjigovodstvenom načinu iskazivanja podataka, sukladno preporuci Državne revizije.
Kako je HZZO jedinstvena pravna osoba, koja provodi i obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Statutu HZZO-a, već se planom proračuna željelo izvršiti poravnanje prihoda i rashoda na stavkama obveznog i dopunskog osiguranja, kako se isto ne bi moralo raditi tijekom godine - objašnjava dr. Strizrep.
DIVNA ZENIĆ
Preuzeto s: nhs.hr