Monetizacija autocesta ili ipak referendum?
(Republika.eu)
IZBOR BI MOGAO DOČEKATI KRAJ GODINE
Monetizacija autocesta bit će najveća investicija u hrvatskoj povijesti, poručio je nedavno resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić. Sindikati u to ne vjeruju, pa u listopadu kreću s prikupljanjem potpisa za referendum protiv monetizacije.
Rejting agencija Standard & Poor's nedavno je prognozirala daljnje povećanje hrvatskog javnog duga. O monetizaciji kojom bi smanjili barem jedan njegov dio, ministar Hajdaš Dončić zasad tajnovit.
''Sve ide svojim tokom. Svi su obaviješteni, ponuditelji koji su kod nas su u 'data roomu' i to je to. Ne mogu reći više. Ona će uspjeti!''.
Poručio je o monetizaciji ministar prometa ususret listopadu, kada su prema prvotnom planu Banski dvori očekivali naplatu dvije do tri milijarde eura od monetizacije duga autocesta. Izbor najbolje ponude, po svemu sudeći, mogao bi dočekati kraj godine. No ne i akcija sindikata i civilnih organizacija.
''Znači, bit će referendum protiv koncesije. Slažemo tu infrastrukturu. Nakon prikupljanja potpisa za najavljene izmjene izbornog zakona, bit će u desetom mjesecu i prikupljanje potpisa za referendum'', najavljuje šef Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić.
Uvjeren je da će uspjeti prikupiti dovoljno potpisa za referendum na kojem inzistiraju, ali i da će već očekivano velik odaziv građana biti dovoljno jasna poruka. Vladajući, pak, s oko tri milijarde eura od monetizacije planiraju smanjiti javni dug.
Zašto baš preko autocesta, zanima sindikate i civilne organizacije, a enigma je i makroekonomistu Anti Babiću.
''Ne razumijem metodologiju i način kako se to misli raditi. Dakle, vi ste nešto izgradili, podnjeli ste najveći teret, otplatiti ste dio dugova. I sada kad više nema tu nikakvih velikih tereta, troškova održavanja, sad bismo to prepustili nekome da vam da nekakav novac, pa onda s tim upravlja. Dakle, to mi se ne čini pametnim'', kaže Babić.
Uoči novog zaduženja Hrvatskih autocesta (HAC) u iznosu 800 milijuna eura ministar je objasnio da je ono nužno.
''Dakle, zadnje mišljenje Europske komisije koje smo dobili za ovaj kredit kojim moramo vratiti stare obveze, a to je blizu milijarde eura, vrlo je jasno. HAC se mora financijski restrukturirati. Čitajte da vam je to zapravo koncesija, jer se nalazi na globalnom europskom tržištu, gdje više nisu moguća državna jamstva'', ustvrdio je Hajdaš Dončić.
Građani, pak, računaju kako su u proteklih desetak godina u autoceste izravno uložili oko 15 milijardi kuna samo kroz cijenu goriva, te još 10 milijardi od naplate cestarine. Vlada od koncesije autocesta očekuje najmanje 22 i pol milijarde - manje nego što je uloženo u njihovu gradnju. Stanić nudi alternativu.
''Jedna injekcija putem obveznica, odnosno da se Vlada zaduži kod građana, a ne kod banaka, gdje bi sami građani mogli zaraditi. To bi bilo puno bolje rješenje, nego reprogram uzimajući kredite od banaka'', predlaže Stanić.
Od odgovornih za stare dubioze Hrvatskih autocesta danas uglavnom ni traga, ni glasa. Glasno je, međutim, odjeknula nepravomoćna presuda bivšem čelniku Uprave Josipu Sapunaru, na djelomično uvjetnih dvije i pol godine zatvora i povrat skoro 8 milijuna kuna iz posla s Fimi medijom. Stanić nema iluzija. Rezignirano dodaje kako sindikat ne može raditi posao DORH-a koji, kako tvrdi, uvijek radi u interesu garniture na vlasti. Od aktualne je očekivao sankcioniranje odgovornih.
''Tu prije svega mislim na Božidara Kalmetu, bivšeg ministra i predsjednika skupštine (HAC-a) u čijem mandatu se u njegovom resoru dogodila najveća pljačka u Hrvatskoj. Nestalo je mnogo novca, on sam nikad nije odgovarao. Ovdje se igramo s miševima, a mačka mirno spava'', zaključio je Stanić.