Model C: Država otpisuje dugove poduzeća i ulazi u vlasništvo
Prema modelu C koji je u četvrtak prezentiran na Vladi, država je dugove kompanija proračunu spremna zamijeniti za vlasnički udjel. Moguć je i otpis dugova, najavila je premijerka Jadranka Kosor predstavljajući mjere spasa za poduzeća u teškoćama
Bankamagazin - Država je spremna dugove poduzeća zamijeniti za udjel u vlasništvu ili će otpisati dugove tvrtkama s kvalitetnim planom poslovanja. Taj bi plan prethodno trebala odobriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, odlučeno je u četvrtak na sjednici Vlade.
Glavna odrednica novoga modela je pomoć tvrtkama koje su u poteškoćama, a čiji korijeni nisu u krizi, rekla je premijerka Jadranka Kosor za novu antirecesijsku mjeru. Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je da tvrtke kojima se ne može pomoći po ovom modelu i nemaju budućnost. "Jedino mjerilo za uključivanje države jest održivi plan restrukturiranja", kazao je Šuker te naglasio da država više neće imati milosti prema tvrtkama kojima je pomagala niz puta.
Kao osnovne karakteristike tvrtki koje bi mogle računati na pomoć po modelu C Šuker navodi njihovo generiranje duga prema državi, nepodmirivanje obveza prema drugim vjerovnicima, njihov značajan utjecaj na nelikvidnost. Te tvrtke često ne podmiruju ni obveze prema zaposlenicima, daju lažnu sliku o gospodarstvu i stanju zaposlenosti, navodi Šuker. "Dosta njih posluje na rubu zakona, ispunjavaju uvjete za stečaj i poslovanje vode preko tvrtaka kćeri", kazao je. Ističe i kako treba ubrzati stečajeve, jer, kaže, stečaj ne mora biti ništa loše.
Slab interes za model B
Inače, za petak je (nakon jedne odgode) zakazana prva aukcija HBOR-a za model B, odnosno raspodjelu državnih jamstava za kreditiranje investicija.
Na aukciji će, među ostalima, sudjelovati Zagrebačka i Erste banka, dok OTP banka, Volksbank, te Banco Popolare Croatia nemaju odgovarajućih projekata koje bi prijavili za ovaj model, saznaje www.banka.hr. Hypo banka je odgovorila kako još nije donijela odluku o sudjelovanju.
Erste banka ističe da je još uvijek mali interes poduzetnika za ulazak u nove investicije, dok prevladava potražnja za financiranje obrtnih sredstava. Banka odluku o sudjelovanju za model B donosi na temelju vlastitog učešća poduzetnika, prihvatljive razine kolaterala, a značajan doprinos u pozitivnoj ocjeni projekta ima i ulazak strateškog partnera koji već ima iskustva u određenoj gospodarskoj grani.
U Volksbanci napominju da su poduzetnici izuzetno oprezni pri dodatnom zaduživanju, dok BPC odgovara da ne sudjeluju jer nemaju projekata koji bi odgovarali tom modelu.
"Još prikupljamo ponude klijenata i nismo donijeli definitivnu odluku za petak", odgovorila je Hypo Alpe-Adria banka.
Banke će se nadmetati za ukupni iznos od 200 milijuna kuna, od kojih se 100 odnosi na jamstva za kredite ročnosti od tri do pet godina, a 100 milijuna na jamstva za kredite od pet do deset godina.
Poznato je da u Hrvatskoj nema investicijskih projekata i da je pitanje kako će proći zamišljeni model B. Na taj se problem osvrnuo i guverner HNB-a Željko Rohatinski na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište početkom tjedna u Opatiji. "Odgađanje aukcije za jamstva iz modela B ukazuje i na značajne probleme u sferi investicijskih projekata, odnosno spremnosti i sposobnosti samih poduzetnika da mijenjaju svoje poslovanje".
Hrvatska banka za obnovu i razvitak održala je dosad dvije aukcije po modelu A, odnosno prema Programu kreditiranja obrtnih sredstava, 19. veljače i 24. ožujka. Nakon prve aukcije, HBOR je potpisao ugovore sa šest banaka: PBZ, HPB, RBA, SG Splitskom bankom te Hypo Alpe Adria i Varaždinskom bankom. Na drugoj aukciji prihvaćene su ponude 12 banaka uz ponderirane kamatne stope za krajnjeg korisnika između 4,34 i 4,88 posto. Kreditne kvote za obje aukcije bile su po 200 milijuna kuna.
Kao osnovne karakteristike tvrtki koje bi mogle računati na pomoć po modelu C Šuker navodi njihovo generiranje duga prema državi, nepodmirivanje obveza prema drugim vjerovnicima, njihov značajan utjecaj na nelikvidnost. Te tvrtke često ne podmiruju ni obveze prema zaposlenicima, daju lažnu sliku o gospodarstvu i stanju zaposlenosti, navodi Šuker. "Dosta njih posluje na rubu zakona, ispunjavaju uvjete za stečaj i poslovanje vode preko tvrtaka kćeri", kazao je. Ističe i kako treba ubrzati stečajeve, jer, kaže, stečaj ne mora biti ništa loše.
Slab interes za model B
Inače, za petak je (nakon jedne odgode) zakazana prva aukcija HBOR-a za model B, odnosno raspodjelu državnih jamstava za kreditiranje investicija.
Na aukciji će, među ostalima, sudjelovati Zagrebačka i Erste banka, dok OTP banka, Volksbank, te Banco Popolare Croatia nemaju odgovarajućih projekata koje bi prijavili za ovaj model, saznaje www.banka.hr. Hypo banka je odgovorila kako još nije donijela odluku o sudjelovanju.
Erste banka ističe da je još uvijek mali interes poduzetnika za ulazak u nove investicije, dok prevladava potražnja za financiranje obrtnih sredstava. Banka odluku o sudjelovanju za model B donosi na temelju vlastitog učešća poduzetnika, prihvatljive razine kolaterala, a značajan doprinos u pozitivnoj ocjeni projekta ima i ulazak strateškog partnera koji već ima iskustva u određenoj gospodarskoj grani.
U Volksbanci napominju da su poduzetnici izuzetno oprezni pri dodatnom zaduživanju, dok BPC odgovara da ne sudjeluju jer nemaju projekata koji bi odgovarali tom modelu.
"Još prikupljamo ponude klijenata i nismo donijeli definitivnu odluku za petak", odgovorila je Hypo Alpe-Adria banka.
Banke će se nadmetati za ukupni iznos od 200 milijuna kuna, od kojih se 100 odnosi na jamstva za kredite ročnosti od tri do pet godina, a 100 milijuna na jamstva za kredite od pet do deset godina.
Poznato je da u Hrvatskoj nema investicijskih projekata i da je pitanje kako će proći zamišljeni model B. Na taj se problem osvrnuo i guverner HNB-a Željko Rohatinski na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište početkom tjedna u Opatiji. "Odgađanje aukcije za jamstva iz modela B ukazuje i na značajne probleme u sferi investicijskih projekata, odnosno spremnosti i sposobnosti samih poduzetnika da mijenjaju svoje poslovanje".
Hrvatska banka za obnovu i razvitak održala je dosad dvije aukcije po modelu A, odnosno prema Programu kreditiranja obrtnih sredstava, 19. veljače i 24. ožujka. Nakon prve aukcije, HBOR je potpisao ugovore sa šest banaka: PBZ, HPB, RBA, SG Splitskom bankom te Hypo Alpe Adria i Varaždinskom bankom. Na drugoj aukciji prihvaćene su ponude 12 banaka uz ponderirane kamatne stope za krajnjeg korisnika između 4,34 i 4,88 posto. Kreditne kvote za obje aukcije bile su po 200 milijuna kuna.
Preuzeto s: nhs.hr