Model B kasni, a C je 'totalna katastrofa'
(Tportal)
EKONOMISTI O VLADINIM MJERAMA
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) održat će danas prvu aukciju jamstvenih kvota u sklopu modela B. Banke će se u prvom krugu nadmetati za iznos od 200 milijuna kuna, a s većinom od tog novca, plan je Vlade, trebali bi se financirati novi projekti
''Naš pravni sustav ne može garantirati da netko može uredno naplatiti svoja potraživanja. U općoj pošasti neplaćanja računa poduzetnici ne žele dizati nove kredite. Dok je to tako teško je očekivati snažnije efekte vladinih modela na gospodarstvo'', kaže Josip Tica, profesor za zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Od 200 milijuna kuna ponuđenih na prvoj aukciji u skopu modela B, sto milijuna kuna odnosi se na jamstva za kredite ročnosti od tri do pet godina, a sto milijuna kuna za kredite ročnosti od pet do deset godina.
U oba slučaja država na sebe preuzima najviše 50 posto rizika, a prednost u dobivanju kvote imat će banke koje preuzmu viši stupanj rizika i ponude nižu kamatnu maržu na kredite za koje se traži jamstvo.
U 2010. Vlada je za jamstveni fond namjenila dvije milijarde kuna.
Sličnog mišljenja je i Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke koji upozorava na nedavni govor guvernera HNB-a Željka Rohatinskog iz kojeg se da isčitati da je središnja banka nezadovoljan dosadašnjim efektima vladinih modela.
''Između redova guverner je poručio da novci odlaze onim tvrtkama koje su generirale krizu a ne poduzetnicima koje bi nas iz nje mogli izvući. Ipak, mora se priznati, da je Vlada poticanjem kreditne aktivnosti utjecala na smanjenje kamatnih stopa što nije zanemarivo'', kaže Stojić.
Model C je ''totalna katastrofa''
Jučer predstavljeni novi model C, program pomoći tvrtka u dugogodišnjim problemima, za ekonomiste je najproblematičniji jer podrazumijeva nova ulaganja u tvrtke koje desetljećima, uz brojna restrukturiranja, bilježe samo gubitke. Najizravniji je bio profesor Tica za kojeg je to ''totalna katastrofa''.
''Nastavljamo u hrvatskom stilu! Da smo novcima potrošenim, svih ovih godina, na restrukturiranje gubitaša kupili neku dionicu sada bi pola države živjelo od dividende. Vlada nema hrabrosti da pusti ta poduzeća do umru prirodnim putem, već se brine za trule i uvele biljke na uštrub zdravih'', kritičan je Tica.
Za ekonomistu Gustu Santinija model C je samo nastavak istiskivanja tržišta i davanja još većeg značaja politici. I kad se izrade novi planovi restrukturiranja problematičnih tvrtki pitanje je, kaže Santini, tko će dati garanciju da će ti planovi i stvarno uspjeti.
''Jasno je da će onda ponovo glavnu riječ voditi političari, što nas je i dovelo u sadašnju situaciju'', siguran je Santini.