Mirovinski fondovi doprinose građana oplodili s pedesetak posto
(Lider)
Možebitni stupovi privatizacije
Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova na kraju 2015. porasla je u odnosu na godinu prije za 7,72 milijarde kuna. Istodobno su obvezni fondovi lani od doprinosa građana dobili ukupno 5,16 milijardi kuna. Dobivene doprinose povećali su, dakle, za 2,56 milijardi kuna
Svako malo mediji počinju pisati o obveznim mirovinskim fondovima (OMF-ovima), odnosno netko se sjeti davati izjave da treba zamrznuti uplate u drugi mirovinski stup ili ukinuti obvezne mirovinske fondove. Posljednje izjave došle su od Ivana Lovrinovića, profesora Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i saborskog zastupnika iz Mosta, koji je u medijima izjavljivao da bi trebalo zamrznuti uplate u drugi stup jer je riječ o milijardama kuna koje bi spasile državni proračun. Slične izjave čuli smo i u vrijeme vlade Ive Sanadera kada je kriza udarila i dovela do šestogodišnje recesije.
Već smo se stoga navikli na sporadične političke negativne izjave o drugome stupu, no rijetko kada smo čuli riječi koje govore u prilog nastavljanju mirovinske reforme, većem utjecaju mirovinaca na tržište kapitala i gospodarstvo. Nikako nije cilj favorizirati upravitelje mirovinskih fondova i stati na njihovu stranu, ali svi oni tvrde da ulažu u skladu sa strogo definiranim zakonskim odredbama i ne mogu se pomaknuti ni milimetra. Koliko su mirovinci zainteresirani za nova ulaganja pokazuje i njihov veliki interes za IPO HAC-a, koji je prethodna vlada mjesecima najavljivala, a nikada provela.
Jesu li obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj uspješni ili ne, neka netko drugi dokazuje. Mi pokazujemo brojke: neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda na kraju 2015. godine iznosila je nešto više od 74 milijarde kuna. To je u odnosu na godinu prije više za 7,72 milijarde kuna. Istodobno, četiri su obvezna fonda u prošloj godini od doprinosa građana dobili 5,16 milijardi kuna. Dakle, jednostavnom računicom može se zaključiti da su dobivene doprinose
Već smo se stoga navikli na sporadične političke negativne izjave o drugome stupu, no rijetko kada smo čuli riječi koje govore u prilog nastavljanju mirovinske reforme, većem utjecaju mirovinaca na tržište kapitala i gospodarstvo. Nikako nije cilj favorizirati upravitelje mirovinskih fondova i stati na njihovu stranu, ali svi oni tvrde da ulažu u skladu sa strogo definiranim zakonskim odredbama i ne mogu se pomaknuti ni milimetra. Koliko su mirovinci zainteresirani za nova ulaganja pokazuje i njihov veliki interes za IPO HAC-a, koji je prethodna vlada mjesecima najavljivala, a nikada provela.
Jesu li obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj uspješni ili ne, neka netko drugi dokazuje. Mi pokazujemo brojke: neto imovina četiri obvezna mirovinska fonda na kraju 2015. godine iznosila je nešto više od 74 milijarde kuna. To je u odnosu na godinu prije više za 7,72 milijarde kuna. Istodobno, četiri su obvezna fonda u prošloj godini od doprinosa građana dobili 5,16 milijardi kuna. Dakle, jednostavnom računicom može se zaključiti da su dobivene doprinose