Ministrica Dalić odgovara MMF-u: Nema šanse da smanjimo plaće, nismo mi jeftina radna snaga
(INDEX) "NE SLAŽEMO se u potpunosti s dijelom preporuka koje prostor za daljnje povećanje konkurentnosti vide u snižavanju plaća i cijena", odgovorilo je Ministarstvo financija na izvještaj misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji su analizirali ukupno gospodarsko stanje te ukupnu ekonomsku politiku Republike Hrvatske. U svom odgovoru, ministrica Martina Dalić navodi da je MMF u većem dijelu svog izvještaja prepoznalo napore Vlade Jadranke Kosor, no smanjene plaća ne dolazi u obzir.
Naime, glavna preporuka MMF-a vezana je uz potrebu povećanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva kako bi se povećala sposobnost njegovog rasta u nadolazećem srednjoročnom razdoblju. Konkurentnost gospodarstva postigla bi se između ostalog i preko smanjenja plaća i cijena.
"U pogledu politike plaća državni sektor je poslao jasan signal kroz snižavanje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje na toj sniženoj razini sve do danas. U poduzetničkom sektoru, financijski izvještaji poduzeća pokazuju da su u 2010. godini prosječni troškovi rada sniženi za 3,4 posto", navodi se u odgovoru Ministarstva financija.
Jeftina radna snaga
Zanimljivo je da ministrica Dalić priznaje da u prosjeku, Hrvatska ima veće prosječne plaće i time veći trošak rada u odnosu na većinu novih članica Europske unije, osim Slovenije te kaže kako je to "strukturno obilježje hrvatskog gospodarstva".
"Budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu. Put ka povećanju konkurentnosti gospodarstva vidimo u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj", smatra Ministarstvo financija u svom odgovoru MMF-u.
Privatnici će dignuti Hrvatsku
Dalić je istaknula kako su u smislu povećanja konkurentnosti napravili veliki posao u reformi pravosuđa, uveli mjere za destimuliranje prijevremenog umirovljenja, izjednačavanje starosne dobi za umirovljenje za muškarce i žene, ograničavanje razdoblja primanja naknada za nezaposlene, niz mjera za ograničavanje državne potrošnje, isto kao i brojne mjere za jačanje privatnog sektora.
"Upravo je privatni sektor taj kojeg vidimo kao nositelja novog razvojnog ciklusa u Republici Hrvatskoj", zaključuje se na kraju.
"U pogledu politike plaća državni sektor je poslao jasan signal kroz snižavanje plaća za 6 posto u 2009. godini te njihovo zamrzavanje na toj sniženoj razini sve do danas. U poduzetničkom sektoru, financijski izvještaji poduzeća pokazuju da su u 2010. godini prosječni troškovi rada sniženi za 3,4 posto", navodi se u odgovoru Ministarstva financija.
Jeftina radna snaga
Zanimljivo je da ministrica Dalić priznaje da u prosjeku, Hrvatska ima veće prosječne plaće i time veći trošak rada u odnosu na većinu novih članica Europske unije, osim Slovenije te kaže kako je to "strukturno obilježje hrvatskog gospodarstva".
"Budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidimo u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu. Put ka povećanju konkurentnosti gospodarstva vidimo u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj", smatra Ministarstvo financija u svom odgovoru MMF-u.
Privatnici će dignuti Hrvatsku
Dalić je istaknula kako su u smislu povećanja konkurentnosti napravili veliki posao u reformi pravosuđa, uveli mjere za destimuliranje prijevremenog umirovljenja, izjednačavanje starosne dobi za umirovljenje za muškarce i žene, ograničavanje razdoblja primanja naknada za nezaposlene, niz mjera za ograničavanje državne potrošnje, isto kao i brojne mjere za jačanje privatnog sektora.
"Upravo je privatni sektor taj kojeg vidimo kao nositelja novog razvojnog ciklusa u Republici Hrvatskoj", zaključuje se na kraju.
Preuzeto s: nhs.hr