......
 
U izbornoj kampanji bilo je dosta rasprave u mirovinskim fondovima. Ostaju li obvezni fondovi 2. mirovinskog stupa ili razmišljate o njihovu zamrzavanju? Idete li smjerom Mađarske ili ćete u suradnji s mirovincima tražiti druga rješenja?

- Neće biti ni zamrzavanja niti ukidanja mirovinskih fondova. Oni u sebi kriju vrlo značajan potencijal. Imovina kojom oni upravljaju veća je od 70 milijardi kuna. Zadnjih godina oni su poslovali s prosječnim nominalnim prinosom od 5,6 posto. Realni prinos je nešto niži, oko 4 posto. Dobro znamo kako veliki udio, tri četvrtine njihovih ulaganja čine državne obveznice. Mi sada želimo aktivniju ulogu mirovinskih fondova, veću participaciju, ali i nešto što će i njima i njihovim osiguranicima donijeti više prinose. Često smo slušali da za njih nema dobrih velikih projekata, no osobno smatram da samo što se tiče strukture državnih tvrtki i mogućnosti u realnom sektoru postoje vrlo široki potencijali za mirovinske fondove. Na nedavnom sastanku u Vladi predstavnici mirovinskih fondova nastupili su vrlo aktivno. Prema našem mišljenju, to je dobrodošlo.

Je li se s njima počelo razgovarati o konkretnijim stvarima? Imamo, recimo, prezaduženi HAC?

- To je tema o kojoj smo razgovarali. Nismo konkretizirali, ali HAC je jedan od projekata gdje sigurno vidimo mogućnost suradnje s mirovinskim fondovima.

Energetski projekti?

- Da, oni su pokazali interes i za energetske projekte. Može se razgovarati i o udjelima tvrtki u državnom vlasništvu.
 
 
 
Izvor: Jutarnji
Autor: Gojko Drljača
Foto: Boris Kovačev/EPH
Objavljeno: 20. 2. 2016.
Poveznica na izvor