Marušić: Nemojmo se predati, izgradnja autoceste od Ploča do Dubrovnika može biti najisplativija investicija u povijesti Hrvatske!

Hrvatska već danima vrlo žučno raspravlja o pitanjima Jadransko-jonske autoceste koja se sasvim izvjesno neće početi graditi prije 2030. godine, a trebala bi povezati jug Grčke sa srednjom Europom, odnosno spojnicom Rijeka - Trst. Trasa te autoceste trebala je u nekim prvotnim razmišljanjima prolaziti kroz cijelu Hrvatsku. Međutim, sve je očitije kako će ova prevažna autocesta zaobići hrvatski jug i "premjestiti" se u Bosnu i Hercegovinu iz koje će nastaviti dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i završiti na grčkom jugu. Od Ploča do Dubrovnika, ako prođe ovaj scenarij, napravila bi se tek brza cesta.

Profesor na zagrebačkom Fakultetuprometnih znanosti i jedan od najuglednijih hrvatskih prometnih stručnjaka Željko Marušić izrazito je nezadovoljan idejom prema kojoj će trasa Jadransko-jonske autoceste zaobići hrvatski jug.

"To je krajnje nepovoljno i štetno za vitalne interese ne samo Dubrovačko-neretvanske županije nego i cijele Hrvatske. Razumljivo je da 'velike sile' imaju geostrateške i gospodarske interese u Bosni i Hercegovini i široj regiji te da ih žele realizirati nauštrb Hrvatske, ali je nevjerojatno da naš premijer i resorni ministar to praktički potiču i guraju, umjesto da prezentiraju naše pozicije, koje su već precizno definirane županijskim i državnim prometnim planovima te promiču i bore se za naše interese" - poručio je u razgovoru za Dnevno prof.dr. Željko Marušić.

Bez autoceste Dubrovnik postaje 'slijepo crijevo'

Ako bi se realizirao pravac autoceste kroz BiH, nastavlja Marušić, dubrovačko područje bi postalo svojevrsno 'slijepo crijevo' te bi se usporio turistički, gospodarski i svaki drugi razvitak šireg područja Dubrovnika i juga Hrvatske.

"Teško je i procijeniti koliko bi se izgradnjom autoceste do Dubrovnika preko našeg teritorija povećala vrijednost zemljišta, nekretnina te cjelokupne imovine i ponude, ne samo uzduž trase, nego u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i koliko bi se povećali naši turistički potencijali. Ali, radi se o milijardama, možda i desecima milijardi eura izravne i neizravne koristi kroz duži period. Situaciju dodatno komplicira i čini apsurdnom činjenica da se ne zna kad će i hoće li BiH ikada postati dijelom EU, a to je tradicionalno 'trusno' područje" - objašnjava naš sugovornik.

Međutim, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i dalje brani tezu kako je tehnički neisplativo provesti pravac autoceste kroz dubrovačko područje budući da je riječ o 'uskom grlu'. Marušić se ne slaže s tom ministrovom ocjenom:

 

Dončićeve izjave su promašene

"Teorija Hajdaša-Dončića, kako nam je, računajući razmjerno visoke troškove izgradnje, ekonomski isplativije za nas vitalan strateški pravac prepustiti drugoj državi i tako dugoročno ostati bez velikog izravnog prihoda od cestarine, svih neizravnih i multiplikativnih koristi od autoceste na vrijednostima zemljišta i nekretnina, gospodarskih i turističkih efekata - gotovo je izvan granica razuma. Pogotovo što bismo dodatno trebali izgraditi tri vrlo zahtjevne spojnice između te trase i Jadranske magistrale, ukupne dužine oko 75 km, potpuno preurediti Jadransku magistralu, izgraditi niz obilaznica i pretvoriti je u tzv. 'brzu cestu', a ona je u pravilu najopasnija prometnica. Sve to ne bi bilo puno jeftinije od izgradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika, a svoju autocestu ne bismo imali" - objašnjava Marušić.

Naš sugovornik ne želi u cijelom slučaju oko Jadransko-jonske autoceste izmišljati 'toplu vodu'. Hrvatska, tvrdi stručnjak, mora samo napraviti ono što je već definirano strateškim i prostorno-planskim dokumentima:

"Dionica od Ploča do Dubrovnika, odnosno Osojnika, dužine oko 75 km, jest zahtjevna, sa 20 mostova i vijadukata i 18 tunela, ali to nam je jedina opcija preko našeg teritorija i sasvim je izvodiva te bi na mnogim mjestima doprinijela vizuri krajolika, otvorila nove turističke mogućnosti, a mnoga bi mjesta postala turističke atrakcije. Autocesta bi imala funkciju povezivanja Stona, Slanog, Trstenog s Dubrovnikom te bitnog povećanja cestovne sigurnosti, a mnogo bi značila i za povezivanje Pelješca i Korčule s ostatkom Hrvatske i Europom" - tvrdi Marušić.

Hrvatska ponavlja greške iz krize oko Pirana

Odbacio je također tvrdnje ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš koja smatra kako bi eventualna trasa Jadransko-jonske autoceste na dubrovačkom području sa sobom doveo i velik kamionski promet što bi moglo naškoditi razvoju tamošnjeg turizma.

"Isticati negativan utjecaj na ekologiju potpuno je promašeno i besmisleno jer je 75 posto svih naših zagađenja transgranično i bolje je da imamo promet našim teritorijem gdje možemo suvereno kontrolirati ispunjenje ekoloških standarda, nego da u susjednoj zemlji to rade drugi, lošije od nas" - objašnjava Marušić koji smatra kako Hrvatska mora učiniti sve da povrati trasu autoceste na hrvatskom jugu.