Mama, ne želim se odseliti. Ali, sine, napunio si već 30...
(Jutarnji list)
Svaki treći stanovnik u EU između 25 i 34 godine živi s roditeljima, a slično je i u Hrvatskoj
ZAGREB - Europi se događa “sindrom Petra Pana”, dječaka koji nije htio odrasti, jer aktualni podaci pokazuju da svaki treći stanovnik zemalja EU27 u rasponu od 25 do 34 godine živi s roditeljima, a to čini i svaka peta žena.
Za europskim prosjekom ne zaostaje ni Hrvatska, jer je istraživanje provedeno 2007. pokazalo da čak 71 posto mladića i 50 posto djevojaka od 20 do 30 godina i dalje živi s roditeljima.
Južni model
Iako noviji podaci ne postoje, za pretpostaviti je da su te brojke u vrijeme opće krize i smanjene kupovne moći, kao i slabije prodaje nekretnina, porasle.
I dok u zemljama Skandinavije bilježe izrazito malen broj mladih koji ostaju u obiteljskom domu, novo istraživanje potvrdilo je tezu o tzv. južnom demografskom modelu prema kojoj stanovnici Mediterana i bivših socijalističkih zemalja Europe (Grčka, Španjolska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Hrvatska, Italija...) najdulje ostaju u rodnoj kući, iako su razlozi za to različiti. U nekim se zemljama, poput Hrvatske, radi o nemogućnosti rješavanja stambenog problema i niskom standardu, zbog čega su mladi primorani ostati kod kuće. To je problem jer im, kako kaže demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. Anđelko Akrap, umanjuje šansu za sklapanje bračne zajednice.
Težak život roditelja
S druge strane, u Italiji neimaština nije glavni razlog ostajanja kod kuće, iako je jedan od čimbenika, već je to snažna obiteljska tradicija. S druge strane, u populaciji mladih od 18 do 24 godine, prema podacima Eurostata - službenog statističkog ureda Europske komisije, najviše ih je s roditeljima živjelo u Sloveniji i na Malti (93 posto djevojaka i 97 posto mladića) te Slovačkoj (90 posto djevojaka, 96 posto mladića) dok su najranije od kuće odlazili mladi iz Danske, Finske i Švedske.
Čak 61 posto bugarskih mladića od 25 do 34 godine 2008. je živjelo s roditeljima, što je samo za postotak više nego u Sloveniji, i neznatno više nego u Grčkoj i Slovačkoj. Demograf dr. Akrap ističe da su takva istraživanja veoma zahtjevna jer su zemlje EU međusobno neusporedive. Kod bivših socijalističkih zemalja zamijećen je trend ostajanja u obitelji koji se povezuje s teškim životom roditelja.
Rad nedjeljom
- Prvi naraštaj doseljenika u gradove iz ruralnih sredina, koji su sa sela otišli jer nisu mogli preživjeti od poljoprivrede, relativno je brzo ulazio u brak da bi lakše riješio stambene probleme.
No, njihova djeca ostaju živjeti s njima, a roditelji ih ohrabruju jer ne žele da prolaze trnovit put rješavanja stambenog pitanja. Ustanovili smo da čak postoje i mladi koji imaju riješeno stambeno pitanje, ali ostaju s roditeljima - kaže Akrap. Napominje da sustav nije prilagođen mladim ljudima i njihovim problemima.
