Mali promet - velika opasnost od smrti
(Novi list)
Hrvatske autoceste najsmrtonosnije u Europi
Mogućnost pogibije na autocesti u Hrvatskoj je pet puta veća nego u Francuskoj, četiri puta veća nego u Slovačkoj i oko tri puta veća nego u Italiji, Austriji, Danskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji ili Sloveniji
RIJEKA – Hrvatska ima svježe izgrađene i moderne autoceste, ali je unatoč tome broj poginulih po jednom kilometru autoceste veći u Hrvatskoj nego u većini zemalja Europske unije, pored čega je jednako porazno da Hrvatska ima daleko najmanji promet na autocestama u usporedbi s nizom zemalja EU-a.
Ovi podaci dio su službene statistike Europske asocijacije autocesta pod naplatom (ASECAP) objavljenih za prošlu godinu, koja neizravno razotkriva koliko je neopravdana hrvatska politika ubrzane izgradnje autocesta na dionicama gdje nema dovoljno prometa. Primjerice, Hrvatska ima skoro tri puta manji promet nego Italija ili Austrija, iako je odavno izgradila autoceste na najprometnijim pravcima, što sugerira da će daljnja gradnja i povećanje ukupne duljine mreže autocesta samo dodatno umanjiti ionako nizak prosjek godišnjeg prometa (PGDP) od 13.272 vozila u Hrvatskoj.
Uvjerljiva prognoza
Ta prognoza postaje još uvjerljivija ako se uzme u obzir da se danas najintenzivnije gradilište autocesta u državi nalazi na dionici Ravča – Vrgorac – Ploče, koja je zajedno sa pristupnom cestom duga oko 26 kilometara. Tamo će promet nakon otvaranja još dugo biti daleko manji od 10.000 PGDP-a. Ako se tome budu dodavali i novi kilometri autocesta od Ploča do Dubrovnika uključujući i Pelješki most rezultat će biti još porazniji, ukupan promet autocesta u Hrvatskoj manji, a povrat investicije još duži.
Daljnja gradnja i povećanje ukupne duljine mreže autocesta dodatno će umanjiti ionako nizak prosjek godišnjeg prometa.
O tome bi prirodno računa trebale povesti i banke koje kreditiraju gradnju autocesta, koje nažalost nedovoljno vode računa o isplativosti projekta zadovoljavajući se državnim jamstvima kao najčvršćim osiguračem za rizik kreditnog plasmana.
ASECAP vodi i jednu zanimljivu statističku kategoriju stupnja opasnosti od smrtnog stradanja na autocestama. Izračun se temelji na usporedbi broja nesreća i broja poginulih uz uvjet da je izračun proizašao iz jednakog broja vozila na jednakoj dužini puta. Rezultati govore kako je šansa da poginete na autocesti u Hrvatskoj oko tri puta veća nego u Italiji, Austriji, Danskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji ili Sloveniji.
Teško do objašnjenja
Slikovito rečeno za svakog Mađara, Poljaka ili Portugalca na autocesti će poginuti dva Hrvata. Na vrhu europske ljestvice po sigurnosti autocesta jest Francuska, pa će tako za jednog Francuza na autocesti poginuti pet Hrvata, a zatim slijedi Slovačka, gdje je opasnost od smrtnog stradanja oko četiri puta manja nego u Hrvatskoj.