Lovrinović o kreditima u 'švicarcima': Sve to podsjeća na lihvu
(Večernji)
Rast glavnice
– Banke su u pogrešno vrijeme pogrešno koristile valutnu klauzulu – rekao je Lovrinović
Denis Smajo iz udruge Franak u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog kazao je da su premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac očito shvatili "ozbiljnost situacije" u vezi s divljanjem tečaja franka.
– Smjer je dobar, ali pomaci su mali – rekao je Smajo nakon što je jučer premijer Milanović najavio da će se tečaj franka na godinu dana fiksirati na razinu na kojoj je bio prije ovog najnovijeg drastičnog povećanja, odnosno prije povećanja na na 6,39 kuna. Smajo je pozvao banke da izađu s jasnim podacima o kreditima koji, prema njegovu mišljenju, nisu bili transparentni te dodao da čak ni u sudskom procesu sedam od osam banaka nije željelo sudu dostaviti podatke o kreditima. – Gdje su ti franci, nama su isplaćivali kune – rekao je Smajo.
Ovo nije konačno rješenje problema
Profesor s Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović je kazao da je Milanovićev potez "pragmatično političko rješenje". – Odluka da se na godinu dana zamrzne tečaj neodoljivo asocira na predstojeće parlamentarne izbore – rekao je Lovrinović te dodao kako ljudima koji imaju kredite trenutno nešto znači, ali da to nije konačno rješenje.
Smatra da je ključni problem što, u uvjetima stabilne inflacije, nije postojao razlog da se krediti, koji su isplaćivani u kunama, vežu uz švicarski franak. – Banke su u pogrešno vrijeme pogrešno koristile valutnu klauzulu – rekao je Lovrinović i dodao kako banke ni u sudskom procesu nisu odgovorile zašto su vezale kredite uz švicarski franak.
Udruga Franak odlučuje o prosvjedima
Smatra kako su banke već 2011. godine, kod prvog divljanja tečaja franka, trebale napraviti zamjenu za eure. – Ako je netko uzeo kredit na 20 godina, nakon divljanja franka, nakon 10 godine otplate njegova glavnica je veća nego na početku – upozorio je Lovrinović te dodao kako u tome slučaju "ne može se ne steći dojam da sve to podsjeća na lihvu". Smatra da je HNB trebao preventivno djelovati te da su još od 2003. do 2005. godine trebali upozoriti građane da tečaj štite samo prema euru, a 2011. godine su trebali upozoriti banke na rizičnost valutne klauzule u drugim valutama.
Smajo je rekao da su ih banke trebale upozoriti da su krediti u francima "visokorizičan proizvod" što nisu učinile kada su davale te kredite. Ponovio je da su ostali zahtjevi udruge Franak da se svi krediti konvertiraju u kune po početnom tečaju, odredi fiksna početna kamatna stopa te da im banke daju povrat preplaćenih kamata. Danas će u udruzi Franak odlučiti hoće li ići u prosvjede koji bi se, kako kaže Smaje, najvjerojatnije trebali održati ispred HNB-a. Lovrinović je pozvao premijera Milanovića da ovaj problem riješi za tri, a ne za najavljenih 12 mjeseci, "jer za to ima sve alate".
>>Austrija: Kredit u CHF samo ako je i prihod u CHF