U novčaniku nosim 200 kuna biljega usitno jer mi zatrebaju u situacijama kojima se najmanje nadam. Eto, toliko o uporabi OIB-a i digitalizaciji uz koje još obilazim urede, vadim potvrde i plaćam biljege. Govori nam to Miljenko Vuk, vlasnik zagrebačkog tradicijskog obrta Vuk Leather, koji je poznat po svojoj dizajnerskoj kožnoj galanteriji. S gospodinom Vukom smo pričali prije više od godinu i pol dana te detaljno prošli sve namete koje plaća i papirologiju koju mora ispunjavati za obrt koji je mali - sedam zaposlenih.

U međuvremenu je Vlada najavila rezanje administrativnog opterećenja za više od 600 milijuna kuna, obećala Europskoj uniji rezanje parafiskalnih nameta i veliki iskorak u digitalizaciji.

- Mali koraci su napravljeni, ali to je vrlo sporo i malo u odnosu na ono što se moglo i trebalo. Dobro je, primjerice, što je podignut neoporezivi dio za plaće, ali ukinuta je stopa od 12 posto poreza na dohodak pa na kraju to nismo osjetili. Dobro je što su ukinuta dva doprinosa iz plaće, ali je podignut zdravstveni. Trebali bi smanjiti doprinose kako bi više ostalo radnicima - kaže nam Vuk.

Dobro je i što je lani mogao isplatiti radnicama i nagrade bez poreza te što danas može isprintati poreznu potvrdu, a ne ići po nju. I tu otprilike završavaju pozitivne promjene.

- Papirologije za nas male ima i dalje kao da sam Ina ili Končar. Sve moram sam raditi, sam sebi izdavati otpremnice, do jednog računa i proizvoda potpisati šest različitih obrazaca. Na kraju godine sam punih pet dana završavao samo papirologiju iako se tijekom godine s njom bavim svakodnevno dva sata - priča Vuk.

24sata se zalažu za manje opterećenje poduzetništva i građana besmislenim nametima. U ovom slučaju smo pobrojili 24 koja iskaču ili svojom visinom i besmislenošću nevjerojatno birokratiziraju poslovanje. Vlada svake godine donosi akcijske planove rasterećenja, ali poduzetnici to previše i ne osjete. Godine su prošle da se uopće napravi registar, tad s više od 600 parafiskalnih nameta. On je trebao funkcionirati tako da se nadopunjava i analizira te da se svake godine parafiskalni nameti sijeku. Ali danas je zadnji popis onaj iz 2016., u kojemu stoji opterećenje od više od devet milijardi kuna. Na stranicama Ministarstva gospodarstva postoji digitalni registar, ali on jednostavno ne daje pune informacije i ima zastoje u radu. Konačno, Vlada se u planu za uvođenje eura lani obvezala da će do ovoga travnja provesti barem 100 mjera administrativnog opterećenja, a u ožujku provesti dodatno ukidanje parafiskalnih nameta. Ožujak je upravo počeo.

Ministarstvo gospodarstva nudi, naravno, drugačiji pogled. Kažu da su zastoji u radu registra zato što se on nadopunjuje, a sva državna tijela prelaze na jedinstvenu domenu. Ministar Horvat, koji vodi ministarstvo, najavljuje tri akcijska plana ovaj mjesec. Odgovorili su nam i da se obećanih 100 mjera rasterećenja ne odnose na neki novi plan, nego na dva stara. I da će to ispuniti.

- Napravljena je detaljna analiza te su identificirani 447 neporeznih davanja i parafiskalnih nameta. Osobito pažljivo se analiziraju davanja prema namjeni korištenja i prikupljenom iznosu kako bi se i

Uz to, napravljen je i registar upravnih pristojbi, kažu, iako je on bio u registru prije tri godine. Ministarstvo se pohvalilo i da je u tri dosadašnja plana administrativnog rasterećenja bilo mjera koje otvaraju prostor za rasterećenje od 2,7 milijardi kuna. Dosad su provedene 352 mjere od 553, dok ih je još 189 u tijeku. Lanjskim paketom su poduzetnici uštedjeli 443 milijuna kuna, ističu.

- Novim akcijskim planom postići će se dodatna poboljšanja za poduzetnike koja će im pojednostaviti svakodnevni rad. Primjerice, omogućit će im se i elektronička komunikacija sa sudovima. Dio mjera će osjetiti i građani jer više neće prikupljati sami doznake za bolovanja ili zahtjeve za odlazak u mirovinu - kažu iz Ministarstva gospodarstva.

No da nešto ne štima s brojkama kojima se hvale godinama u ministarstvu, otvoreno kaže Petar Lovrić, čelnik Udruge nezavisnih poduzetnika i poslodavaca. Sad se opet analiziraju parafiskalni nameti koje su obećali sasjeći još prije sedam godina.

- Nikad ne stave u svoje analize i koliko su poduzetnike opteretili novim propisima, administrativnim pravilima i nametima. Odgovorno tvrdim da administrativno opterećenje nije smanjeno za dvije milijarde kuna, nego je čak toliko i povećano. A kad bismo računali po njihovoj metodologiji, opterećenje bi bilo i veće. Te analize koje rade su nerealne jer, primjerice, navode da će se lakšim popunjavanjem jednog obrasca uštedjeti 60 milijuna kuna, što je potpuno netočno - kaže nam Lovrić.

Kaže da su mali vlasnici tvrtki, koji su i direktori, počeli dobivati rješenja da trebaju platiti od 20 do 30 tisuća kuna zbog izmjene zakona o doprinosima.

Digitalizacija “šteka” na svakom koraku i isti papiri se prepisuju pet puta, a kazne Porezne uprave su i dalje visoke za najmanje prekršaje. Ističe i primjer da je jedan od članova dobio i kaznu od nekoliko desetaka tisuća kuna jer nema licenciranog vozača iako ima kamiončić i sam radi.

- Stanje je s administrativnim opterećenjem i gore jer se propisi mijenjaju - kaže nam.

Dobre stvari ove Vlade su, kaže, smanjenje poreza na dobit za male tvrtke, koraci za rasterećenje plaća, ali ističe i da je Državni inspektorat manje represivan.

dentificirala moguća smanjenja u dijelu 20-ak davanja koja najviše opterećuju gospodarstvo - odgovorili su nam iz ministarstva.

 

Autor: Boris Rašeta, Ivan Pandžić
Foto: Ivan Pandžić
Objavljeno: 07.03.2020.