Kud bageri prođu – tu trava ne raste
(Slobodna Dalmacija, tiskano izdanje)
MJESEČEV PEJZAŽ
GRA
![9071.devastacija oko autoceste](/upload/vijesti11/9071.devastacija-oko-autoceste.jpg)
Malo više od šest godina trajala je gradnja autoceste kroz Vrgoračku krajinu. Prvu dionicu autoceste Šestanovac - Ravča koja je prolazila kroz taj kraj, dugu 40 kilometara, pustio je u promet 22. prosinca 2008. godine bivši premijer Ivo Sanader u Gornjim Rašćanima. Nakon toga otvorena je 10 kilometara duga trasa Ravča - Vrgorac, a posljednja u nizu bila je dionica Vrgorac - Karamatići. Tijekom gradnje probijeni su kilometri i kilometri kamenjara. izgrađeni su brojni tuneli i vijadukti, ali je pritom teška mehanizacija uništila lokalne prometnice. Otvorene su brojne “rane” u prostoru koje nitko do danas nije sanirao, iako je u početku bilo rečeno da će se sve to obaviti prema najvišim standardima.
Među prvima su na problem trajno uništenog okoliša upozoravali stanovnici Velikog Prologa i Milošića tijekom gradnje vijadukta "Veliki Prolog” i odmorišta "Dusina”. Tada su se na to odmorište dovozile stotine tona građevnog materijala s brojnih gradilišta, tako i s čvorišta Vrgorac, gdje je raskopano jedno malo brdo kako bi se nasuli dijelovi autoceste prema Malom Prologu i Novim Selima.
Prema riječima mještana vrgoračkih sela, dnevno se znalo s čvorišta Vrgorac i iz okolice Ravče prevesti do 200 kamiona s oko 30 tona materijala za nasipanje autoceste. Ako se zna da su radovi trajali skoro deset mjeseci, zamislite koliko je to materijala i kakva su oštećenja pretrpjele ceste zbog njegova prijevoza. Na ta oštećenja svakodnevno upozoravaju vozači koji prolaze kroz Vrgoračku krajinu i domaće stanovništvo. Marin Radić, koji studira u Splitu i svako malo dolazi u rodni kraj, zbog tog se problema jednim dopisom obratio našoj redakciji. ali i HAC-u.
- Autocesta do Vrgorca završena je prije nekoliko godina, no do danas nije obavljena biološka sanacija na tom dijelu. Najgore je stanje pokraj naplatnih kućica na Ajdanovcu. odnosno kod čvorišta Vrgorac, na koji se pruža pogled iz grada i okolice. Devastiran krajolik nije samo estetski problem, nego je i narušena trajnost autoceste zbog erozije tla na padinama prilikom svake veće kiše - smatra Radić.
Ovog studenta ekonomije zaintrigirao je spomenuti slučaj pa se raspitao kako su se ovi problemi dosad rješavali.
- Praksa u izgradnji autocesta kroz Hrvatsku uključuje mjere zaštite okoliša koje propisuje nadležno ministarstvo, a u kojima se navode stavke od kojih ni jedna nije primijenjena u okolici Vrgorca, poput sadnje autohtone vegetacije radi zaštite od erozije na pokosima i usjecima, te ozelenjavanje cestovnog pojasa. Pozivam HAC da poduzme te radnje kako bi se spriječila erozija tla i okoliš vratio u prvobitno stanje - istaknuo je Radić.