Kraj kolonama? Kreće projekt gradnje trećeg traka autoceste Karlovac-Zagreb
Kilometarske kolone na hrvatskim autocestama svakodnevica su tijekom ljetne sezone, a čini se da sada tome stiže kraj. Gradnja trećeg traka autoceste A1, od Zagreba do Karlovca o kojoj se godinama priča, kreće u realizaciju. Projekt je tako najavljen na lokalnoj razini, a stigla je i službena potvrda od Hrvatskih autocesta da će za desetak dana raspisati natječaj za projektiranje prometnice.
Nakon što se izgradi dionica od Zagreba do Karlovca, gradit će se i treći trak dionice od Karlovca do Bosiljeva. Projekt bi obuhvaćao i rekonstrukciju dvaju najvećih i najvažnijih čvorova na dionici Lučko i Karlovac te gradnju izlaza Lišnica, čime bi izlaz na autocestu dobila Duga Resa, a gradio bi se i čvor Stupnik.
Inače, čvor Karlovac uz Lučko je najstariji u Hrvatskoj i trenutno jedan od najopterećenijih i ne može zadovoljiti prometne standarde koji su vrijedili prije pola stoljeća. On se neće rekonstruirati, već će se graditi novi u mjestu Selce, a osim naplatne postaje gradit će se prilazni put, ograda za zaštitu od buke i kamionsko parkiralište. Potrebno je rekonstruirati i čvor Jastrebarsko.
Najveće prometne kolone, kako u smjeru mora, tako i u smjeru kopna stvaraju se upravo na dionici Bosiljevo 2 – Lučko, dok dionica Zagreb – Karlovac ima maksimalnu propusnu moć od 60 tisuća vozila na dan i to u idealnim uvjetima. Prosječni ljetni dnevni promet dvostruko je veći od prosječnog dnevnog prometa u 2021. koji je bio između 35 i 40 tisuća vozila, a ova je dionica najprometnija u Hrvatskoj.
Planirana dogradnja trećeg traka u svrhu je povećanja protoka prometa i smanjenja zagušenja, posebice u turističkoj sezoni, kao i smanjenja negativnog utjecaja najstarijih dionica (izgradnja zidova za zaštitu od buke, odvodnja, povećanje sigurnosti prometa) te pružanja bolje usluge korisnicima. Gradnja trećeg traka bit će u dvije faze, prva se odnosi na dio Zagreb – Karlovac, a druga na Karlovac – Bosiljevo 2. U gradnju će biti uključena i sva nova čvorišta predviđena prostornim planom.
Početak radova planiran je za 2026. godinu, a vrijednost investicije prve faze procjenjuje se na 1,3 milijarde kuna, dok će vrijednost druge biti poznata nakon izrade idejnog rješenja.