KOLUMNA Okrutne reforme nisu potrebne
IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA
Autor: Branko Podgornik
(Novilist.hr) Objava iz Državnog zavoda za statistiku o padu lanjskog proračunskog deficita u Hrvatskoj na 3,2 posto BDP-a jedna je od najpovoljnijih vijesti u proteklih nekoliko godina. Ona znači da hrvatske vlasti ne moraju provoditi okrutne reforme na račun većine građana kako bi se javna potrošnja uskladila s trenutačnim mogućnostima gospodarstva.
Ni najveći optimisti nisu očekivali da će Hrvatska u predizbornoj godini, kad su vlast i oporba bile zabavljene ideološkim temama i privlačenjem birača, postići takav uspjeh u smanjivanju manjka u proračunu. To je ugodno iznenađenje ne samo za Hrvatsku, nego vjerojatno i za Europsku komisiju – koja od svih članica EU-a traži da im rupa u državnom budžetu bude manja od 3 posto, pa je protiv »rastrošne« Hrvatske pokrenula proceduru smanjivanja prekomjernog proračunskog deficita, što znači strogu štednju i bolne reforme.
Čini se da je zapanjena ne samo ova Vlada, nego i bivša, koja je na odlasku najavljivala pad deficita u 2015. ispod 4 posto, a u najboljem slučaju na 3,5 posto. Da je pad na 3,2 posto zaista iznenađenje, najslikovitije svjedoči činjenica da je Europska komisija prije godinu dana zabrinuto prognozirala da će deficit u Hrvatskoj 2015. iznositi čak 5,5 posto BDP-a, a da će 2016. ostati otprilike na istoj razini. Komisija je promašila za više od dva postotna boda, a Hrvatska je neočekivano dotrčala nadomak cilja zadanog u Bruxellesu.
Najzanimljivije jest to što je bivša Vlada srezala deficit bez zamjeranja građanima. To je suprotno od očekivanja Europske komisije i brojnih ekonomista, koji strogu štednju i kresanje proračuna uporno propisuju kao glavni način za smanjivanje deficita i javnog duga. Usprkos tome što je Vlada lani odustala od bolnih rezova, stanje u proračunu osjetno se popravilo.
Vrijedi ponoviti da je do tog preokreta u državnim financijama došlo zahvaljujući gospodarskom rastu od 1,6 posto u prošloj godini. Hrvatski političari u vlasti i oporbi tako su dobili još jedan dokaz da najbolji lijek za narasle deficite i dugove nije štednja, nego poticanje ekonomskog rasta. Kad gospodarstvo jača, teret dugova i deficita smanjuje se automatski i bezbolno. To je i pouka Vladi Tihomira Oreškovića da joj prioritet ne trebaju biti restriktivne mjere radi smanjivanja deficita i dugova, koje joj preporučuju hrvatski vjerovnici, nego da njezin glavni cilj mora biti poticanje gospodarstva i zapošljavanja.
Nije naodmet podsjetiti da je gospodarstvo lani izašlo iz šestogodišnje recesije ponajprije zahvaljujući porastu osobne potrošnje. Rastu BDP-a pomogli su veći izvoz, blagi rast investicija i javne potrošnje te rekordna turistička sezona, ali najveći poticaj gospodarstvu dala je veća potrošnja hrvatskih građana, do koje je došlo zbog porasta plaća. To je potvrdilo da su kritičari politike stroge štednje u pravu. Gospodarstvo u EU i Hrvatskoj palo je u kaljužu – ali ne zbog velikih deficita i dugova, nego zbog kronične krize potražnje. Građane ne treba kažnjavati, nego ih bolje platiti da bi poduzeća i cijelo gospodarstvo dobili više kupaca. Dugovi nisu uzrok krize, nego su posljedica dugogodišnjeg, relativnog siromašenja većine stranovništva.
Čini se da je zapanjena ne samo ova Vlada, nego i bivša, koja je na odlasku najavljivala pad deficita u 2015. ispod 4 posto, a u najboljem slučaju na 3,5 posto. Da je pad na 3,2 posto zaista iznenađenje, najslikovitije svjedoči činjenica da je Europska komisija prije godinu dana zabrinuto prognozirala da će deficit u Hrvatskoj 2015. iznositi čak 5,5 posto BDP-a, a da će 2016. ostati otprilike na istoj razini. Komisija je promašila za više od dva postotna boda, a Hrvatska je neočekivano dotrčala nadomak cilja zadanog u Bruxellesu.
Najzanimljivije jest to što je bivša Vlada srezala deficit bez zamjeranja građanima. To je suprotno od očekivanja Europske komisije i brojnih ekonomista, koji strogu štednju i kresanje proračuna uporno propisuju kao glavni način za smanjivanje deficita i javnog duga. Usprkos tome što je Vlada lani odustala od bolnih rezova, stanje u proračunu osjetno se popravilo.
Vrijedi ponoviti da je do tog preokreta u državnim financijama došlo zahvaljujući gospodarskom rastu od 1,6 posto u prošloj godini. Hrvatski političari u vlasti i oporbi tako su dobili još jedan dokaz da najbolji lijek za narasle deficite i dugove nije štednja, nego poticanje ekonomskog rasta. Kad gospodarstvo jača, teret dugova i deficita smanjuje se automatski i bezbolno. To je i pouka Vladi Tihomira Oreškovića da joj prioritet ne trebaju biti restriktivne mjere radi smanjivanja deficita i dugova, koje joj preporučuju hrvatski vjerovnici, nego da njezin glavni cilj mora biti poticanje gospodarstva i zapošljavanja.
Nije naodmet podsjetiti da je gospodarstvo lani izašlo iz šestogodišnje recesije ponajprije zahvaljujući porastu osobne potrošnje. Rastu BDP-a pomogli su veći izvoz, blagi rast investicija i javne potrošnje te rekordna turistička sezona, ali najveći poticaj gospodarstvu dala je veća potrošnja hrvatskih građana, do koje je došlo zbog porasta plaća. To je potvrdilo da su kritičari politike stroge štednje u pravu. Gospodarstvo u EU i Hrvatskoj palo je u kaljužu – ali ne zbog velikih deficita i dugova, nego zbog kronične krize potražnje. Građane ne treba kažnjavati, nego ih bolje platiti da bi poduzeća i cijelo gospodarstvo dobili više kupaca. Dugovi nisu uzrok krize, nego su posljedica dugogodišnjeg, relativnog siromašenja većine stranovništva.