Kazne umirovljenicima, nagrade poslodavcima

Od svih mjera, jedino ova posljednja dočekana je s nepodijeljenom podrškom. Iz Vlade doznajemo da će se ona provesti uskoro, već u rebalansu proračuna, no kada će do njega doći, nismo uspjeli doznati. Jednako tako nepoznato je i kako će ovaj rez biti povučen. Kada bi se, primjerice, mirovine svih povlaštenih kategorija linearno snizile za deset posto, ostvarena ušteda bila bi oko 720 milijuna kuna. No, pitanje je koliko je takvo rješenje pravedno, s obzirom na to da samo tri skupine povlaštenih umirovljenika primaju velike mirovine. Tu spadaju zastupnici u Saboru i članovi Vlade čije mirovine i nakon prošlogodišnjeg 10-postotnog smanjenja prosječno iznose oko 9.300 kuna, zatim redoviti članovi HAZU-a s prosjekom od oko 8.300 kuna, te branitelji čije mirovine prosječno iznose oko 5.360 kuna.
No, ovo jedino dobrodošlo rješenju za spas mirovinskog sustava Vlada je već mnogo puta najavljivala, ali ne i provela, pa se stoga sumnja hoće li i kako sada biti realizirano - kozmetički i paradno, ili temeljito i pravedno. "Hrvatska stranka umirovljenika takvu je mjeru odavno predlagala, no upravo je Vlada odgovorna što to do sada nije učinjeno. Ukidanje povlaštenih mirovina premijerka Kosor spominje od početka svog mandata, a do danas se ništa nije poduzelo," komentirao je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a. S najvećom ogorčenošću predstavnici umirovljenika dočekali su dodatno sankcioniranje odlaska u prijevremenu mirovinu. "To je golem korak natrag, takvo je rješenje diskriminatorsko", kaže Željko Šemper iz HSU-a. “Više do 90 posto ljudi odlazi protiv svoje volje u prijevremenu mirovinu, jer poslodavci tako smanjuju broj radnika. Oni već zbog toga što pet godina kraće rade gube prosječno 300 kuna, a sada će im još biti oduzeto između 650 do 700 kuna”, objašnjava Šemper. Marijana Bađun iz Instituta za javne financije, smatra da pitanje prijevremenog umirovljena treba rješavati paralelno s pronalaženjem rješenja za probleme tržišta rada.
Jedino rješenje iz Vladinog programa oporavka koje se prvi put čulo - davanje olakšica za uplate u treći mirovinski stup poslodavcima, umjesto građanima - stručnjakinju Bađun je iznenadilo, a predstavnike umirovljenika ražestilo. Šemper naglašava da će to sigurno demotivirati građane da uplaćuju u dobrovoljne mirovinske fondove.

NA SNAZI VEĆ 1. SIJEČNJA
Većina predloženih mjera za izmjene mirovinskog sustava mogla bi stupiti na snagu već od 1. siječnja iduće godine, kazao nam je visok Vladin izvor. Izjednačavanje staža za žene i muškarce išlo bi postupno, po šest mjeseci svake godine, te bi se do iste dobne granice od 65 godina stiglo 2018. Što se tiče "konkurencije" prvog i drugog mirovinskog stupa, odnosno doprinosa za njih, u Vladi priznaju da je jedino dugoročno i temeljito rješenje promjena demografske slike i pomlađivanje nacije, ali i povećanje zaposlenosti.
Vlada planira ukidanje poreznih olakšica građanima koji uplaćuju u treći stup i priznavanjem tih olakšica poslodavcima

Vesna ROLLER

 

 

Preuzeto s: nhs.hr