KARAMARKO OPET NA UDARU ZBOG TVRTKE SOBOLI
(Nacional, tiskano izdanje)
PROTIV ŠEFA HDZ-a TOMISLAVA KARAMARKA mjerodavne institucije nedavno su ponovo započele izvide povezane sa starim kaznenim prijavama zbog sumnjivih poslova njegove nekadašnje tvrtke Soboli s HAC-om i Podravkom. U HDZ-u smatraju daje riječ o još jednom političkom pritisku
Kad je prije dva tjedna u Zadru dao podršku zadarskom gradonačelniku i bivšem ministru prometa Božidaru Kalmeti protiv kojeg je otvorena istraga zbog sumnji u izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko napao je aktualnu vlast optuživši ju za politički progon. Izjavio je da je istraga u funkciji kampanje jer aktualna vlada nema što ponuditi.
"Ono što su čvrsto obećali, a ja im to vjerujem, nećemo se više baviti ničim, ali ćemo zato pokušati diskreditirati Hrvatsku demokratsku zajednicu kroz njezine viđenije pojedince", rekao je Karamarko, a u zraku je ostalo visjeti pitanje koji su to, osim Kalmete, viđeniji pojedinci.
POSTOJE VRLO SNAŽNE INDICIJE da je Tomislav Karamarko tom prilikom zapravo mislio i na sebe. Naime, kako doznaje Nacional iz visokih izvora u pravosudnim krugovima, istraga u slučaju Soboli, tvrtki čiji je vlasnik do prije devet godina bio Tomislav Karamarko, ponovo je otvorena pa se već neko vrijeme provode određeni izvidi. Ta je informacija navodno poznata i samom Tomislavu Karamarku. Očekuje se čak da bi on uskoro mogao biti pozvan na razgovor u prostorije mjerodavnih institucija, za sada samo u svojstvu svjedoka. Tvrdi se da se planiralo da se Karamarka pozove na informativni razgovor i u jednom slučaju u komu se provode izvidi oko nekih sumnjivih aktivnosti u koje je navodno bio uključen i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić. Tvrdi se da je ključno pitanje u aferi Soboli, gdje je doista završavao novac koji je ta tvrtka zarađivala od unosnih poslova sklopljenih sa velikim tvrtkama.
Slično kao i u slučaju Božidara Kalmete, riječ je o starim optužbama koje zasad nisu dokazane, a otvoreno pokretanje takve istrage imalo bi neizbježne političke reperkusije, posebno ako bi se ovaj put na meti našao predsjednik najjače oporbene stranke i potencijalni budući hrvatski premijer.
Tvrdi se da su za pojačavanje rada na slučaju Soboli nadležna državna tijela iskoristila prijavu aktivista marginalne Antikorupcijske lige koji su USKOK-u 19. studenog predali dokumente koji bi potencijalno mogli inkriminirati Karamarka radi izvlačenja novca iz državnih poduzeća putem tvrtke Soboli. Iza te prijave stoji osnivač Antikorupcijske lige Domagoj Margetić, istraživački novinar kojem ovo nije prvi ''susret'' s Kara- markom. Osim te Margetićeve prijave, postoji još i stara prijava Munira Podumljaka, čelnika udruge Partnerstvo za društveni razvoj, koju je on podnio protiv Karamarka nakon javnog snimanja emisije Latinica u Hrvatskom novinarskom društvu 27. lipnja 2011., koja je u cijelosti posvećena navodima o mogućem prikrivanju imovine i sukobu interesa tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka. Podumljak je zapravo podnio tri prijave protiv Karamarka, ali su dvije odbačene i to prijava radi zamjene zemljišta u Obrovcu te prijava oko spornog financiranja Košarkaškog kluba Zagreb. Karamarka se teretilo da je kao član uprave KK Zagreb kojeg su, između ostalog, financirale osobe koje su imale ozbiljnih problema sa zakonom, u svojstvu ministra unutrašnjih poslova mogao utjecati na tijek istraga u zamjenu za korist KK Zagreba ili za korist nekom od trgovačkih društava u kojima je imao udjele u vlasništvu. Ta prijava podnesena je i Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa, ali je također odbačena.
KLJUČNO PITANJE U AFERI SOBOLI je gdje je doista završavao novac koji je ta tvrtka zarađivala od unosnih poslova sklopljenih s velikim tvrtkama. Međutim, slično kao i u Kalmetinom slučaju, riječ je o još uvijek nedokazanim optužbama
NO, KOLIKO JE POZNATO, TREĆA PRIJAVA, ona vezana uz slučaj Soboli, nikad nije službeno odbačena. Da se neki oblik istrage protiv Karamarka provodi potvrdio je neslužbeno i izvor iz samog vrha HDZ-a koji kaže da ta istraga, ili, kako on to naziva, ''kopanje,'' traje već tri godine.
Indirektno je u intervjuu Večernjem listu nedavno to potvrdio i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić rekavši: "Pouzdano znam da sam pod istragom još od travnja 2013. kao i još nekoliko ljudi iz HDZ-a".
Kao najsporniji poslovi Sobolija s tvrtkama u državnom vlasništvu spominjali su se ugovori s Hrvatskim cestama u vrijednosti 18,7 milijuna kuna od 2006., koji su se odnosili na izradu i nadzor projekata implementacije sustava tehničke zaštite i sigurnosti. Samo za projekt glavnog operativnog centra i integraciju sustava sigurnosti na autocestama HAC je Soboliju platio 2,8 milijuna kuna. Pojedini sindikalni čelnici poput Mijata Stanica, šefa Nezavisnog cestarskog sindikata, tvrdili su da je opravdanost tih projekata upitna jer je HAC već imao sustav Intelligent Transportation System, tada najmoderniji postojeći sustav za nadzor i upravljanje prometom. Kako je Nacional još ranije pisao, Stanić je upozoravao da je Soboli početkom 2010. godine od HAC-a dobio posao integriranja sustava videokamera u sustav sigurnosti HAC-a'' i to baš u vrijeme kada se u HAC-u trebala provoditi istraga o malverzacijama s kupovinom preskupih signalnih stupića.
Intrigantni su bili i poslovi Sobolija s Podravkom koja je, primjerice, 2009., Soboliju iskeširala tri milijuna kuna za "business intelligence" usluge. Jedna od indicija koja se ispitivala bila je i ona da je Soboli od Sigurnosno-obavještajene agencije u vrijeme dok je njezin ravnatelj bio Tomislav Karamarko dobivao vrlo povjerljive informacije.
KARAMARKO JE NA ČELO SOA-E DOŠAO 2005. godine. Da bi mogao prihvatiti tu osjetljivu funkciju u državnoj službi morao se riješiti svog dijela vlasništva nad tvrtkom Soboli. No, kasnije su se pojavile sumnje da je on tvrtku samo fiktivno prodao te da i dalje posredno njome upravlja. Ponovno aktualiziranje tih još nedokazanih sumnji sada se u krugovima bliskim Karamarku tumači kao tipični politički pritisak. Sve to događa se u ozračju velike akcije PNUSKOK-a Agram u sklopu koje su uhićeni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, šef Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i niz drugih Bandićevih bliskih suradnika. Milijan Brkić optužio je pak preko Večernjeg lista i Vladu i predsjednika da se služe manipulacijama, prijetnjama i zastrašivanjima kako bi se održali na vlasti te da pritom blate HDZ i zloupotrebljavaju državne institucije. Rekao je da se istrage rade po diktatu politike.
"Poručio bih kolegama iz MUP-a, preciznije iz PNUSKOKA, da su dužni odbiti svaki protuzakoniti nalog, u protivnom i sami će, kad-tad odgovarati zbog kršenja zakona", izjavio je Brkić.
Posebno snažnu poruku trebala je predstavljati njegova najava da će HDZ upozoriti Europsku komisiju da se u Hrvatskoj represivni aparat instrumentalizira u svrhu neutralizacije političkih suparnika. Brkićeve izjave u SDP-u se doživljavaju kao preventivni udar školovanog obavještajca koji time sebe želi predstaviti kao političku žrtvu u situaciji kad pravosudni organi raspolažu legitimnim sumnjama o potencijalnim kriminalnim aktivnostima.
Izvor: Nacional od 9. 12. 2014.
Autor: ORHIDEA GAURA HODAK
Foto: PIXSELL
Objavljeno: 9. 12. 2014.