ZAGREB – Buduća autocesta Zagreb-Sisak, na kojoj su se radovi otvarali već nekoliko puta, a unatrag četiri godine sagradilo devet kilometara, bit će, iako u ravnici i bez ijednog tunela, tri i pol puta skuplja od zahtjevnije Dalmatine, te više nego dvostruko skuplja od gradnje prosječne, a nezahtjevne autoceste u Europi.
– Za 47 kilometara autoceste Zagreb-Sisak platit će se oko 5,1 milijardi kuna, a za 300 kilometara do Splita devet milijardi. Od Zagreba do Zadra je, valjda, ''pukla'' Panonska ravnica, a od Zagreba do Siska bit će nebrojeno puno tunela, mostova i vijadukata!?«, ironično je, nakon što je radove ovih dana ponovno otvorila premijerka Jadranka Kosor, prokomentirao Radimir Čačić, za čijeg je ministarskog mandata pokrenuta izgradnja Dalmatine. Njena je gradnja na 300 manje zahtijevnih, od ukupno 380 kilometara, koštala nešto više od četiri milijuna eura po kilometru, dok će autocesta od Zagreba do Siska koštati 14,8 milijuna eura za kilometar. Usporedbe radi, 16 milijuna eura za kilometar Crnogorcima nudi IGH, na čelu s Jurom Radićem, za gradnju vrlo zahtjevne autoceste Boljare-Bar, dok će, primjerice, Srbija autocestu od Bara do Beograda, sa čak 202 tunela, graditi za 11,5 milijuna eura po kilometru!

U HAC-u napominju kako nema smisla na ovaj način uspoređivati cijene, budući da svaka autocesta, vele, ima svoje zahtjeve i zakonitosti. U slučaju buduće A11 od Zagreba do Siska, kažu, teren je pun mulja, a da bi se on nasipao, potrebno je, sa strane, dovesti ogromne količine šljunka, dok je, primjerice, na velebitskim dionicama Dalmatine materijal bio nadohvat ruke. U ministarstvu Božidara Kalmete, koji je pak daleke 2004. godine najavio izgradnju A11 za sada »mizernih« tri milijuna eura po kilometru, izjave Radimira Čačića ne žele komentirati, upućujući na HAC. Završetak 2011. godine

Gradnja autoceste od Zagreba do Siska počela je 2006. godine, i političari su je uglavnom otvarali i posjećivali uoči izbora. U svibnju prošle godine Ivo Sanader je, uoči lokalnih izbora, otvorio prvu, i posljednju izgrađenu dionicu ove autoceste, dugu devet kilometara, a otad pomaka nije bilo. Prije nekoliko dana premijerka Kosor ponovno je otvorila radove na autocesti koja će imati, bude li sagrađena, po novom, 2011. godine, 17 manjih ili većih mostova, pet vijadukata, 20 nadvožnjaka i sedam podvožnjaka.
– Imam podatak da su, prema europskim mjerilima, u prosjeku hrvatske autoceste jeftinije od ostalih, kazao je čelnik HAC-a Stjepko Boban premijerki Kosor prilikom ponovnog otvaranja radova na autocesti u utorak. Kako je konstatirao, ta će autocesta biti jedan od primjera kako se u Hrvatskoj »dobro, efikasno i jeftino grade ceste«.

Europske analize, kažu, uistinu, da se kod nas grade jeftinije autoceste, no cijena radova na A11 od njih itekako odskače. Prema istraživanju češkog IBR Consultinga, cijena gradnje jednog kilometra autoceste na nezahtjevnom terenu u Hrvatskoj prosječno stoji šest milijuna eura, dakle gotovo dva i pol puta manje negoli će koštati radovi na autocesti Zagreb-Sisak. Prema češkom istraživanju, u gradnji nezahtjevnih autocesta najskuplja je Austrija, u kojoj kilometar takve autoceste košta 11 milijuna eura. Što se pak tiče zahtjevnog terena, prosječna se cijena gradnje u Hrvatskoj penje na 12 milijuna eura, što je opet za 2,8 milijuna manje od gradnje A11, ukoliko je ona, kako tvrde u HAC-u, zahtjevna. Usporedbe radi, najskuplja dionica autoceste Zagreb – Split je ona od tunela Mala Kapela – jug do Žute Lokve, koja je po kilometru stajala nešto manje od 12 milijuna eura.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Bojana Mrvoš Pavić
Objavljeno: 9.4.2010.