Lokacije za nove kamere određene su po procjeni nadležnih policijskih uprava
 

Uređaji za mjerenje brzine i snimanje prebrzih vozača koje je policija krajem srpnja postavila na 30-ak lokacija u Hrvatskoj imaju dobar učinak. Postavljeni su na cestama u tri policijske postaje, PU Zagrebačkoj, PU Primorsko-goranskoj i PU Osječko-baranjskoj, na lokacijama koje je policija odabrala prema procjeni o većem broju mogućih prekršitelja. Primjerice, u Zagrebu na Slavonskoj aveniji, Staroj karlovačkoj cesti i obilaznici, na tri mjesta na riječkoj obilaznici i na najopasnijoj cesti u Hrvatskoj - Podravskoj magistrali kod Osijeka.

Snimaju i danju i noću

Zanimljivo, kamera-radara ima samo 15, pa vozači nikad ne znaju u kojoj se od 30 kutija na spomenutim lokacijama nalaze. Radi se o visokokvalitetnim uređajima nizozemske tvrtke Gatso koji snimaju brzinu danju i noću i to na temperaturama od -20 do +60 stupnjeva Celzija. U pravilu, kako neslužbeno doznajemo, policija ne šalje kazne onima koji prekorače dozvoljeno ograničenje do 10%. Primjerice, ako je dozvoljeno voziti 50 km/h, oprostit će se vožnja do 55 km/h. Kad kamera snimi nedozvoljenu brzinu, kazna se prema registraciji vozila šalje na kućnu adresu vlasnika vozila. U prvih tjedan dana na području PU Zagrebačke kamere su zabilježile 1352 prebrza vozača. Do 12. kolovoza, odnosno u prvih 20-ak dana snimanja, na riječkom području snimljeno je 939 prebrzih vozača, a na području PU Osječko-baranjske uhvaćeno je 1116 prijestupnika.

Kritična obilaznica

Tri najveće brzine na zagrebačkom području zabilježene su van naselja, na zagrebačkoj obilaznici gdje su kamere snimile vozače s brzinama od 227, 220 i 214 km/h. Ograničenje je na tom dijelu autoceste 130 km/h pa je propisana kazna 3000 do 7000 kuna te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do 24 mjeseca. Također, kad ta sankcija postane pravomoćna u evidenciju vozača upisat će se i tri negativna prekršajna boda. Ali, još su opasnije zabilježene vožnje u naselju, gdje je ograničenje 60 km/h, a kamere su snimile vozače kako jure 160 km/h, 153 km/h i 152 km/h. Njih čeka novčana kazna od 5000 do 15.000 kn ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do 24 mjeseca i tri negativna boda. Ni prebrzi vozači u Rijeci ne zaostaju. Prekršitelj na riječkoj obilaznici snimljen je pri brzini od 169 km/h na mjestu gdje je ograničenje 70 km/h, a u Kostreni je vozač u naselju jurio 142 km/h, gdje je ograničenje 50 km/h. Najveći broj prekršaja na osječkom području evidentiran je u Čemincu, Osijeku i na državnoj cesti broj 7 (zapadna obilaznica). Tri najveće brzine koje su zabilježene iznosile su 159, 163 i 168 km/h.

>> Nijemac po 'Dalmatini' jurio 253 km/h

 
Brojevi

2000 do 5000 kuna propisana je kazna za vlasnika vozila koji u roku od 15 dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja

3407 prebrzih vozača ukupno je snimljeno novim kamerama, koje su otporne na temperature od -20 do +60 stupnjeva Celzija

1352 prebrza vozača s područja PU Zagrebačke zabilježile su kamere, te će im na kućnu adresu stići informacija o prekršaju i kazni

939 vozača s previsokom brzinom registrirale su nove kamere na području PU Primorsko-goranske

1116 vozača u brzinskom prekršaju ukupno je snimljeno na području Policijske uprave Osječko-baranjske

160 km/h jurio je najveći prijestupnik na prometnici u Zagrebu gdje ograničenje brzine iznosi 60 kilometara na sat

227 km/h na zagrebačkoj obilaznici, gdje je ograničenje 130 km/h, jurio je najbrži uhvaćeni vozač

 
Utvrditi tko je vozio automobil
 
Kad bi se prekršitelje zaustavilo i odmah prekršajno prijavilo ne bi bilo problema s utvrđivanjem tko je u trenutku počinjenja prekršaja bio za volanom. Ovako, ostaje stari problem dokazivanja tko je vozio, jer vlasnik vozila nije automatski odgovoran za prekršaj. Njega zakon obvezuje da se u roku od 15 dana od zaprimanja prijave izjasni tko je vozio njegov auto u trenutku prekršaja, a ako to ne učini kazna je 2000 do 5000 kuna. Mnogi se odluče za izjašnjavanje pred sudom, a sud u načelu prihvaća i nabrajanje mogućih počinitelja, jer vlasnik ne treba u svakom trenutku znati tko upravlja vozilom.
 
 
Izvor: Večernji.hr
Autor: Mladen Milčić
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Objavljeno: 8. 9. 2015.