Kako spasiti hrvatske ceste? Cestarine dignite, osiguranje spustite...
(Slobodna Dalmacija)
Rupe u asfaltu
Jedan od hitnih problema koji se već nalaze na stolu ministra Olega Butkovića jest ne baš dobro stanje, održavanje i financiranje 18.534 kilometra županijskih i lokalnih cesta, koje čine 70 posto svih cesta u Hrvatskoj.
Na nedavnom 6. kongresu o cestama, koji je organiziralo Hrvatsko društvo za ceste – Via Vita, predloženo je ukidanje 20 županijskih uprava za ceste (bez Zagreba), te njihovo pripajanje Hrvatskim cestama, a za taj model se zauzima i Mijat Stanić, šef Nezavisnog cestarskog sindikata.
– U Austriji, koja ima deset milijuna stanovnika, devet regionalnih institucija upravlja cestama, a u nas ukupno 24, ako računamo HAC, HC, ARZ i 21 županijsku upravu za ceste, uključujući i Zagreb. Model upravljanja županijskim i lokalnm cestama trebalo bi promijeniti tako da se broj regionalnih uprava smanji na osam do deset ili da taj posao obavlja HC.
Dosadašnji model nije efikasan jer je dosta cesta slabo održavano, čime se ugrožava sigurnost vozača i putnika, a i model financiranja i distribuiranja tog novca nije najsretnije riješen – rekao nam je Stanić, dodajući kako u ŽUC-ovima radi do 300 zaposlenih, što bi se moglo racionalizirati.
ŽUC-ovima prihodi dolaze u najvećem dijelu od naknade za ceste koja se plaća prigodom registracije vozila, dok manji dio dolazi od trošarine na gorivo.
– Znači, županije s više registriranih vozila imaju i veće prihode, ali je nesklad uveo Daruvar u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koji je zbog niže cijene osiguranja počeo privlačiti veliki broj registracija. Tako je u toj županiji lani registrirano 8,9 posto, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano 8,3 posto novih automobila, iako ta županija ima četiri puta više stanovnika – kazao nam je Stanić.
Ministarstvo osluškuje
Nino Vela, predsjednik Udruge županijskih uprava za ceste, tvrdi, pak, kako su ŽUC-ovi mnogo efikasniji od HC-a i HAC-a, ali se slaže da treba unaprijediti financiranje održavanja cesta, dapače, da obujam financiranja treba značajno povećati.
– Trošimo 95 posto prihoda na održavanje cesta, a HC 80 do 85 posto, s tim da u ŽUC-ovima na jednog zaposlenog dolazi 80 kilometara cesta, u HC-u 15 kilometara, a u HAC-u tri kilometra – istaknuo je Vela.
Prema njegovim riječima, bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić smanjio je godišnji prihod ŽUC-ova od trošarina s 240 na 18 milijuna kuna, dok će za oko 80 milijuna kuna u ovoj godini biti smanjen prihod od naknade za ceste. Zato će ukupni prihod ŽUC-ova iznositi oko 730 milijuna kuna, dok je 2003. bio na razini od 1,2 milijarde kuna.
– A za minimalno održavanje cesta potrebno je 1,4 milijarde kuna, ili 1,9 milijardi za optimalno. Eto u kakvu situaciju nas je dovela centralna državna vlast. Poštena analiza bi pokazala da su ŽUC-ovi najbolji način za obavljanje tog posla – upozorio je Vela.
Predlaže niže cijene osiguranja i tehničkog pregleda, a povećanje naknade za ceste, koja prosječno iznosi 374 kune.
– Kod nas 50 posto cesta nije adekvatno održavano, odnosno najmanje 40 godina ostavljene su bez rekonstrukcije. Analiza sigurnosti Jadranske magistrale pokazala je da je trošak saniranja kritičkih točaka četiri puta manji od troška koji čitav sustav snosi kada se dogode prometne nesreće – naglasio je Vela.
Pokušali smo dobiti konkretne odgovore na ova pitanja u Ministarstvu prometa, ali većina odgovora glasi kako će se konačne odluke o financiranju i modelu održavanja cesta donijeti nakon potrebnih analiza.
Izmjenama zakonske regulative ŽUC-ovima je umanjen dio prihoda. No, do nove regulative, ta sredstva imaju biti dostatna za osiguranje svih potrebnih aktivnosti, u prvome redu to je svakako osigurati sigurnost prometovanja županijskim i lokalnim cestama, kažu u resornome ministarstvu.
Dodali su i da će struka pripremiti najbolji model poslovanja ŽUC-ova i upravljanja cestama.
Ne mogu komentirati ni prijedlog izmjena cijena kod registracije vozila.
– U Austriji, koja ima deset milijuna stanovnika, devet regionalnih institucija upravlja cestama, a u nas ukupno 24, ako računamo HAC, HC, ARZ i 21 županijsku upravu za ceste, uključujući i Zagreb. Model upravljanja županijskim i lokalnm cestama trebalo bi promijeniti tako da se broj regionalnih uprava smanji na osam do deset ili da taj posao obavlja HC.
Dosadašnji model nije efikasan jer je dosta cesta slabo održavano, čime se ugrožava sigurnost vozača i putnika, a i model financiranja i distribuiranja tog novca nije najsretnije riješen – rekao nam je Stanić, dodajući kako u ŽUC-ovima radi do 300 zaposlenih, što bi se moglo racionalizirati.
ŽUC-ovima prihodi dolaze u najvećem dijelu od naknade za ceste koja se plaća prigodom registracije vozila, dok manji dio dolazi od trošarine na gorivo.
– Znači, županije s više registriranih vozila imaju i veće prihode, ali je nesklad uveo Daruvar u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koji je zbog niže cijene osiguranja počeo privlačiti veliki broj registracija. Tako je u toj županiji lani registrirano 8,9 posto, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano 8,3 posto novih automobila, iako ta županija ima četiri puta više stanovnika – kazao nam je Stanić.
Ministarstvo osluškuje
Nino Vela, predsjednik Udruge županijskih uprava za ceste, tvrdi, pak, kako su ŽUC-ovi mnogo efikasniji od HC-a i HAC-a, ali se slaže da treba unaprijediti financiranje održavanja cesta, dapače, da obujam financiranja treba značajno povećati.
– Trošimo 95 posto prihoda na održavanje cesta, a HC 80 do 85 posto, s tim da u ŽUC-ovima na jednog zaposlenog dolazi 80 kilometara cesta, u HC-u 15 kilometara, a u HAC-u tri kilometra – istaknuo je Vela.
Prema njegovim riječima, bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić smanjio je godišnji prihod ŽUC-ova od trošarina s 240 na 18 milijuna kuna, dok će za oko 80 milijuna kuna u ovoj godini biti smanjen prihod od naknade za ceste. Zato će ukupni prihod ŽUC-ova iznositi oko 730 milijuna kuna, dok je 2003. bio na razini od 1,2 milijarde kuna.
– A za minimalno održavanje cesta potrebno je 1,4 milijarde kuna, ili 1,9 milijardi za optimalno. Eto u kakvu situaciju nas je dovela centralna državna vlast. Poštena analiza bi pokazala da su ŽUC-ovi najbolji način za obavljanje tog posla – upozorio je Vela.
Predlaže niže cijene osiguranja i tehničkog pregleda, a povećanje naknade za ceste, koja prosječno iznosi 374 kune.
– Kod nas 50 posto cesta nije adekvatno održavano, odnosno najmanje 40 godina ostavljene su bez rekonstrukcije. Analiza sigurnosti Jadranske magistrale pokazala je da je trošak saniranja kritičkih točaka četiri puta manji od troška koji čitav sustav snosi kada se dogode prometne nesreće – naglasio je Vela.
Pokušali smo dobiti konkretne odgovore na ova pitanja u Ministarstvu prometa, ali većina odgovora glasi kako će se konačne odluke o financiranju i modelu održavanja cesta donijeti nakon potrebnih analiza.
Izmjenama zakonske regulative ŽUC-ovima je umanjen dio prihoda. No, do nove regulative, ta sredstva imaju biti dostatna za osiguranje svih potrebnih aktivnosti, u prvome redu to je svakako osigurati sigurnost prometovanja županijskim i lokalnim cestama, kažu u resornome ministarstvu.
Dodali su i da će struka pripremiti najbolji model poslovanja ŽUC-ova i upravljanja cestama.
Ne mogu komentirati ni prijedlog izmjena cijena kod registracije vozila.
Dvaput više kod Splićana
Vela kaže da u 20 ŽUC-ova rade 234 radnika. Na webu smo pronašli podatke samo za ŽUC Splitsko-dalmatinske županije. Upravno vijeće ima pet članova, upravu predstavlja ravnatelj, a radi obavljanja djelatnosti Uprave, ustrojene su tri jedinice u kojima je zaposleno 17 djelatnika. To bi značilo da u ŽUC-u Splitsko-dalmatinske županije ima dvostruko više zaposlenih od prosjeka zaposlenih u ostalim ŽUC-ovima.
Vela kaže da u 20 ŽUC-ova rade 234 radnika. Na webu smo pronašli podatke samo za ŽUC Splitsko-dalmatinske županije. Upravno vijeće ima pet članova, upravu predstavlja ravnatelj, a radi obavljanja djelatnosti Uprave, ustrojene su tri jedinice u kojima je zaposleno 17 djelatnika. To bi značilo da u ŽUC-u Splitsko-dalmatinske županije ima dvostruko više zaposlenih od prosjeka zaposlenih u ostalim ŽUC-ovima.