Kako je zbog Hajdaševe šlampavosti povećan deficit

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić optužio je Državni zavod za statistiku da je zbog šlampavosti uvrstio troškove gradnje novog terminala Zračne luke Zagreb u javni dug. On tvrdi da država nije dala jamstva za tu investiciju koju vodi strani koncesionar na Plesu, pritom navodeći da su svi dokumenti o toj koncesiji javno objavljeni. No to nije točno.

Nema hipoteke

Objavljen je ugovor o koncesiji, no izravni sporazum između Republike Hrvatske, koncesionara i kreditora nije. Upravo taj sporazum spominje Hajdaš Dončić braneći sebe i optužujući DZS, uz napomenu da sadržaj tog sporazuma dosad nije ulazio u državno jamstvo. No što točno piše u tom izravnom sporazumu između RH, Međunarodne zračne luke Zagreb i Deutsche bank, Europske investicijske banke, International Finance Corporation, Unicredita i Zagrebačke banke javnosti je nepoznato. U Ministarstvu nam nisu dali na uvid taj dokument. Tvrde da je suština tog sporazuma da koncesionar nema hipoteku na infrastrukturi, već je ona vlasništvo države. – Takva je odredba od početka bila i dio ugovora o koncesiji, uobičajena je kod ugovaranja takvih koncesija u svim državama i ona ne predstavlja dodatnu financijsku obvezu – tvrde u Ministarstvu. Dodaju da izravnim sporazumom RH preuzima izravno prema bankama obvezu da će ispuniti sve svoje obveze kao davatelj koncesije, preuzete ugovorom o koncesiji i da će time omogućiti realizaciju projekta te se u sporazumu detaljno regulira postupanje svih strana u slučaju prijevremenog raskida ugovora o koncesiji.

– U slučaju raskida ugovora RH zadržava sve prihode i imovinu koja je bez zaloga te odlučuje o nastavku projekta i refinanciranju u tom trenutku postojećih kreditnih obaveza – objašnjavaju u Ministarstvu. Time u biti priznaju da se država obvezala preuzeti kreditne obveze koncesionara u slučaju raskida ugovora. No u Ministarstvu i dalje tvrde da nikakva državna jamstva nisu davana za Pleso i podsjećaju da je to za potpisivanja ugovora o koncesiji i preuzimanja krajem 2013. u puno navrata rečeno. Hajdaš Dončić je u spor sa DZS-om ušao jer je ta neovisna institucija primijenila novu metodologiju izračuna deficita, prema kojoj u javni dug ulaze i investicije javno-privatnog partnerstva, što je u suštini ugovor o koncesiji za Pleso, a zbog većine rizika koje je na sebe preuzela država. U DZS-u do 20. travnja, kad će biti službena objava podataka, ne smiju komentirati neobjavljene statističke podatke pa kažu da će tada biti prezentacija i detaljno objašnjenje svega. Iz DZS-a su poručili da su neovisna i neutralna institucija i da se ne žele upuštati u polemiku s ministrom. No, napominju da se obveza uvrštavanja JPP-a u deficit odnosi na nove projekte realizirane nakon rujna 2014., dok se na stare projekte primjenjuje ranija metodologija prema kojoj ta ulaganja nisu ulazila u javni dug. Stoga stare i nove investicije JPP-a imaju različit tretman kad je riječ o utjecaju na deficit zemlje.

Argumenti ne drže vodu

No, ako ugovor o koncesiji i sadržaj izravnog sporazuma nisu ulazili u javni dug kad su ti dokumenti potpisivani krajem 2013., svaki ozbiljniji ministar prometa koji je potpisivao te dokumente i Vlada koja je davala suglasnost za njih trebali su znati da će zbog nove metodologije oni ipak ući u deficit. Stoga argumenti Hajdaša Dončića o tome koliki bi bio onda javni dug Francuske ili Irske koje imaju znatno više JPP-a od Hrvatske ne drže vodu jer isto tako bi javni dug RH bio još veći kad bi JPP-ovi koji su realizirani prije rujna 2014. ušli u deficit. No u jednom je u vjerojatno u pravu Hajdaš Dončić – zbog nečije šlampavosti koncesija na Plesu nam je povećala javni dug. A to nije DZS.

>> Vlada nije govorila istinu o koncesiji za Zračnu luku Zagreb, država ipak jest jamac za Pleso