Predsjednik je naglasio kako je ovaj rebalans posljedica, a ne uzrok i zato očekuje da se udari po uzrocima.

"Svi ključni igrači pri donošenju proračuna su vodili računa o svojim potrebama. I kada su ti interesi i te potrebe bili zadovoljeni, dalje od toga se nije gledalo. Mislim da se svatko od njih mora zapitati i o širem javnom interesu. Mislim da svaki od faktora, od Vlade i Sabora, poslodavaca i sindikata mora voditi više računa o javnom interesu", smatra Josipović.

"Oni koji rade neka budu dobro plaćeni, ali oni koji ne rade neka napuste posao", rekao je Predsjednik i dodao da kulturu odgovornosti treba protegnuti od najviših do najnižih razina državne uprave.

Predsjednik je istaknuo kako je zadovoljan što rebalansom proračuna nisu rezane plaće, mirovine i socijalne naknade jer je veliki broj ljudi koji rade u javnom sektoru loše plaćen i već sada su na granici na kojoj ne bi podnijeli daljnje smanjenje prihoda.

"U razvojnom smislu ne možemo puno postići ako ne bude ulaganja u znanost, obrazovanje, nove tehnologije i ekologiju. Bez toga Hrvatska neće izaći iz krize", rekao je Josipović.

Nema se više što čekati

Predsjednik je istaknuo da je proračun posljedica jednog teškog i lošeg stanja u gospodarstvu.

"Rekao bih da je naše gospodarstvo kroz dugi niz godina 'zapušteno polje'. Kad kažem 'zapušteno polje" mislim na brojne probleme na koje ukazuju i sindikati i gospodarstvenici i radnici", rekao je Josipović.

Podsjetio je da je potrebna temeljita reforma državne i lokalne uprave, ali ona nije predmet proračuna. Uprava je spora, neefikasna i ima preveliki broj zaposlenih, ali te ljude, rekao je, ne treba odmah otpustiti već je nužno ući u projekt restrukturiranja državne i javne uprave.

"Puno se pričalo o novom ustroju u Republici Hrvatskoj, o smanjenju lokalne samouprave i tu kiselu jabuku netko mora zagristi", poručio je Josipović.

Predsjednik misli da ne postoje dovoljno dobre mjere za poticanje gospodarstva i izvoza.

"Tu očekujem od Vlade da razmisli o dodatnim mjerama poticanja gospodarstva, posebno ulaganja, domaćih i stranih. Uostalom, to je zaključio i moj savjet na jednoj od sjednica", poručio je Josipović.

Upozorio je i na problem odnosa države prema vlastitoj imovini i tu ne misli samo na javna poduzeća. Preporučio je Vladi da zapuštene vojne objekte stavi u funkciju tamo gdje postoje gotovi planovi što napraviti s njima.

"Nema se što više čekati i treba prestati s prolongiranjem rješenja za njih", naglasio je Predsjednik.

Zabrinjavajući je deficit, kaže, od 4,2 posto BDP-a, dakle oko 14 milijardi kuna.

"Ima država koje imaju i veći deficit. Međutim one imaju drugačiju ekonomiju i drugu strukturu proračuna. Javni dug će do kraja godine, očekuje se, biti oko 50 posto BDP-a i vidljivo je da je od 2008. u naglom rastu. To nije dobar pokazatelj. Ino-dug je u nepune dvije godine narastao za oko 38 posto i vrlo brzo će doći do sto posto BDP-a. Pozivam sve one koji jesu faktor u hrvatskom društvu da razmišljaju o idućoj godini. Za ovu godinu je kasno bez obzira na proračun, da razmišljaju o reformama koje su nužne i bez kojih Hrvatska zasigurno neće izaći iz krize', rekao je predsjednik Josipović.
 
 
Izvor: bankamagazine.hr
Autor: Tportal / Bankamagazin
Objavljeno: 25.8.2010.